To je staro umijće i vještina ali sama riječ kartografija se prvi put spominje uz riječ geografija i horografija izgravirana na jednom geodetskom instrumentu iz 1576 godine. Kao pojam za znanstvenu djelatnost prvi ju je upotrijebio povijesničar geografije M.F.Desantarem 1839 godine. Kartografija je sve do 19 stoljeća bila isključivo u okviru geografije, jer su geografska otkrića bili poticaj za razvoj.
Razvoj topografije/kartografije kroz povijest
Uvod
Razumijevanje topografije ili kartografije je važno za mnoge djelatnosti, kao u prostornom planiranju, hidrologiji, arheologiji i naravno vojski i vojnim istraživanjima. Rad je podijeljen na četiri dijela. Kroz ovaj rad upoznat ću vas sa vrstama topografije/kartografije,njezinom razvoju kroz povijest, podijeli kartografije i vrstama karata i dr. Karta je važna jer pomoću nje stječemo znanja o Zemlji, krajevima, dijelovima zemljine površine i ljudima a pomoću nje se možemo orijentirati u prostoru.
Topografska karta je geografska karta s velikim brojem informacija o mjesnim prilikama prikazanog područja koje se odnose na naselja, prometnice vode, oblike reljefa zemlje i granice teritorijalnog područja. Topografija je geografski pojam koji se bavi opisivanjem i proučavanjem zemljanih površinskih elemenata.
Slika karte iz 14. stoljeća
Keplerova karta svijeta
Karta svijta arapskog kartografa
Al-Idrizija iz 1154. Godine.

TOPOGRAFIJA I TOPOGRAFSKE KARTE
Kandidat: Ivana Bacanović
Vlatko Bošnjak
Amar Bešić
Profesor: Deni Jelovac

KARTA
Karta ili mapa je umanjena slika Zemljine površine, umanjena određenim matematičkim zakonima i projektirana na ravnu podlogu (papir). Zemljina površina zbog zakrivljenosti se ne može prikazati u ravnini bez deformacija, a ne mogu se prikazati ni sve pojedinosti i svi objekti na Zemljinoj površini.
Na ovoj karti jug se nalazi gore.
Kartografske projekcije
Kartografska projekcija je matematički način prikazivanja Zemljine površine, tj. njenog elipsoida na ravan. Prijenos se vrši na osnovu zavisnosti između koordinatnih tačaka na objemma površinama. Budući da je Zemljinu površinu ne moguće prenijeti na ravnu površinu bez određenih raskidanja, nabiranja i nepravilnosti, neizbježne su određene deformacije geometrijskih svojstava figure na ravan.
Kartografska projekcija često se naziva matematičkom kartografijom.Cilj izučavanja kartografskih projekcija je stvaranje matematičke osnove za izradu karata i riješavanje teorijskih i praktičnih zadataka u kartografiji, geodeziji, geografiji, astronomiji, navigaciji i ostalim srodnim znanostima.

Bonova projekcija
Merkatorova projekcija
Kartografske projekcije mogu se podeliti na nekoliko načina:
• Prema karakteru deformacija
• Prema načinu konstruiranja kartografske mreže
• Prema nekom posebno postavljenom uslovu
• projekcije krupnorazmernih karata

Orjentacija karti

Riječ orijentacija potječe od francuske riječi orienter, prema latinskom oriens (izlazak sunca, vidi orijent) u značenju smijer prema Istoku. Geografska orijentacija predstavlja utvrđivanje glavnih strana svijeta. To se može pomoću kompasa, nebeskih tijela i pojava i pravaca u različitim područjima ljudske djelatnosti.
Kompas je navigacijski instrument.
Njegov osnovni dio je
magnetna igla čiji se jedan
pol uvijek okreće prema sjeveru
KRETANJE U PROSTORU POMOĆU KARTE
AZIMUNT – vodoravni kut mjeren između smjera sjevera i smjera orijenta ili smjera kretanja.
AZIMUNT : -> SJEVERA : 0°
-> ISTOKA : 90°
-> JUGA : 180°
-> ZAPADA : 270°
KURVIMETAR – sprava za mjerenje duljina krivudavih crta na geografskim kartama.

RAZMJERA I POUZDANOST
Razmjer (kartografski) je odnos dužina u prirodi i tih istih dužina na karti. Može biti brojčani i grafički (grafički je dat razmjernikom na dnu karte). Sadržaj topografske karte čine reljef obilježen smeđom bojom, hidrografija je obilježena plavom bojom, a vještački objekti obilježeni su crnom i crvenom bojom. Izohipse su linije koje spajaju točke na istim nadmorskim visinama, a njihovo vertikalno odstojanje naziva se ekvidistanca. Mjerilo ili razmjera karte predstavlja umanjenost na karti u odnosu na stvarnu veličinu u prirodi.

Podijela kartografije – vrste karti
– Topografsku i tematsku kartografiju
– Vojna i civilna koja se dalje dijeli na katastarsku, planersku, školsku, atlasnu i druge kartografije
Topografska kartografija je dio kartografije koji proučava načine zasnivanja, izrade, upotrebe i održavanja topografskih karata, a tematska kartografija se bavi zasnivanjem, izradom, upotrebom i održavanjem tematskih karata i sadržaja vezanih uz njih.
Sadržaj topografske karte podrazumieva prirodne i vještačke objekte prikazane na karti. U zavisnosti od različite svrhe istraživanja, izrađuju se karte različitog sadržaja,geografske,geološke, pomorske…
ZAKLJUČAK
Topografska karta je geografska karta s velikim brojem informacija o mjesnim prilikama prikazanog područja koje se odnose na naselja, prometnice vode, oblike reljefa zemlje i granice teritorijalnog područja. Topografija je geografski pojam koji se bavi opisivanjem i proučavanjem zemljanih površinskih elemenata. Razumijevanje topografije ili kartografije je važno za mnoge djelatnosti, kao u prostornom planiranju, hidrologiji, arheologiji i naravno vojski i vojnim istraživanjima.
HVALA NA PAŽNJI