Pregled odbrane i jedinstvena vojska je dokument koji OSBiH približava NATO-u

Share

Pregled odbrane i jedinstvena vojska je dokument koji OSBiH približava NATO-u

Formiranje jedinstvene oružane sile u Bosni i Hercegovini, odnosno objedinjavanje dvokomponentne Vojske Federacije BiH i monoetničke Vojske Republike Srpske u jedinstven i funkcionalan vojni organizam, mnogima je u času potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma izgledalo kao nedostižan san ili puka fantazija.

PIŠE: ELIS BEKTAŠ

Ipak je prije nešto više od deset godina taj naizgled neostvarivi cilj dostignut, na zadovoljstvo ne samo onih koji su zaslužni za njegovo realiziranje, već i svih građana Bosne i Hercegovine koji ne žele živjeti u prošlosti.

Treba se, međutim, podsjetiti na činjenicu da se do sporazuma o reformi odbrambenog sektora iz 2005.godine došlo u veoma teškoj, na momente čak i neugodnoj atmosferi, jer je politički vrh Republike Srpske taj proces doživljavao kao ugrožavanje vlastitih interesa i predstavnike tog entiteta u državnim institucijama izlagao ogromnom pritisku, te pribjegavao opstrukcijama procesa ili barem njegovom odlaganju. Uprkos takvim nastojanjima, dogovor je postignut i od 1. januara 2006. godine Bosna i Hercegovina se nalazi u društvu zemalja u kojima je sektor odbrane reguliran u skladu sa najboljim demokratskim, ali i najboljim vojnim tradicijama. Najkraće rečeno, to znači da su, između ostalog, uvaženi princip civilne kontrole nad oružanim aparatom i princip jedinstva komandovanja.

Jedan od najstabilnijih stubova države

U tih deset godina svog postojanja, Oružane snage Bosne i Hercegovine potvrdile su se kao jedan od najstabilnijih i najčvršćih stubova u državi, a to je postignuće tim značajnije ako u vidu imamo neprekidne opstrukcije, pa i spletkarenja političkog vrha Republike Srpske, te razmjerno skromne budžetske izdatke za održavanje odbrambenog aparata. Višegodišnje učešće bosanskohercegovačkih vojnika u međunarodnim mirovnim i posmatračkim misijama, među kojima su svakako najznačajnije one u Iraku i Afganistanu, djelovanje butmirskog Centra za obuku za operacije podrške miru, koji je ove godine dobio i NATO certifikat, prisustvo na međunarodnim vojnim vježbama, ne samo u ulozi učesnika, već i planera, organizatora i domaćina, uspostavljanje autonomnog sistema za edukaciju početnih oficirskih i naredničkih činova…, samo su neki od momenata koji pokazuju zrelost Oružanih snaga i dokaz da su, i to u uslovima daleko od optimalnih, već načinjeni značajni koraci ka euroatlanskim integracijama.

Odbrana, kao jedna od najznačajnijih državnih funkcija, neprekidno je izložena novim, sve kompleksnijim izazovima, iskušenjima i zahtjevima, te je stoga suviše dinamična da bi nam bilo prihvatljivo slavljenje onoga što je već učinjeno. Premda su u proteklih deset godina Oružane snage načinile krupnije korake naprijed od nekih drugih segmenata države, politički napredak na drugim poljima ubrzao je sazrijevanje trenutka u kojem se moralo povesti računa o njihovoj modernizaciji i o dotjerivanju zakonskog okvira u oblasti odbrane, kao bitnim preduslovima za nastavljanje integracionih procesa. Ta potreba rezultirala je usvajanjem dokumenta pod nazivom Pregled odbrane, te Plana razvoja i moderniziranja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za period 2017-2027. godina.

Prije osvrta na sadržaj ovih dokumenata, kojima je krunisana istrajnost i politička mudrost progresivnih snaga u Bosni i Hercegovini, sa čuđenjem moramo zapaziti jednu pojavu koja je, premda po sebi anomalija i dokaz iracionalnosti, već postala tipska za određene političke krugove u zemlji. Naime, i prije nego što je sadržaj Pregleda odbrane i Plana razvoja i moderniziranja OSBiH stavljen na uvid javnosti, pojavili su se njegovi zagriženi kritičari, i to sa naizgled nepomirljivih pozicija. Reformi odbrane su se, naime, istovremeno usprotivio kružok Milorada Dodika i pomalo dezorijentirani građansko-ljevičarsko-liberalni kompendijum iz glavnog grada države. Dodikovi sljedbenici smatraju da se njime dodatno derogira subjektivitet Republike Srpske i dodatno jačaju državne na račun entitetskih ovlasti, dočim sarajevski Građanski savez smatra da se njime stvaraju preduslovi za podjelu OSBiH po etničkim linijama i uvertiru za podjelu države. Pojednostavljeno, Dodik i njegova bulumenta smatraju da reformu odbrane diktiraju Bošnjaci na štetu Srba, dok Građanski savez Reufa Bajrovića smatra da je to ujdurma srpskih i hrvatskih predstavnika, usmjerena protiv države i, valjda, protiv Bošnjaka. Činjenica da se argumenti ova dva politička kompendijuma međusobno potiru i koji se postupno, ali neumitno udaljavaju od stvarnosti i koji su sve manje u stanju javnosti i svojim sljedbenicima ponuditi smislene izjave, najčvršći je dokaz da je reforma odbrambenog sektora, definirana Pregledom odbrane i Planom razvoja i moderniziranja OSBiH, ispravan i potreban korak naprijed.

Očaj kritičara

Srećom, nisu svi politički subjekti u Bosni i Hercegovini izgubili dodir sa stvarnošću, pa da, poput premijerke RS-a Željke Cvijanović, podržavaju referendum na kojem bi se narod trebao izjašnjavati o vlasništvu nad vojnim lokacijama, baš kao da je narod ikad bio njihov vlasnik (a kako je krenulo, ne trebamo biti iznenađeni raspiše li Dodik referendum na kojem će se od Sunca zahtijevati da počne izlaziti na zapadu, jer ga izlazak iz pravca Orijenta ugrožava i uznemirava), ili da, poput Reufa Bajrovića i njegovog Građanskog saveza, zahtijevaju povratak na stanje od prije deset godina, dakle na trenutak bliži Daytonu nego Briselu. U Bosni i Hercegovini ima dovoljno onih koji su svjesni značaja odbrambenih reformi i koji imaju dovoljno razbora da razumiju potrebu i mehanizme tog procesa, pa je tako, za razliku od Pregleda odbrane iz 2005.godine, ovogodišnji usvojen veoma glatko i konsenzusom, odnosno, da budemo još precizniji – jednoglasno. To, na očaj kritičara, znači da su ruku za usvajanje ovog dokumenta digli svi nadležni predstavnici, potvrđujući tako da on nije izraz političke volje jednog naroda ili jedne stranke, već svih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine.

Pogledajmo šta su i Bosna i Hercegovina i njene Oružane snage dobile predviđenom reformom za period 2017-2027. godina. Prije svega, po prvi put od ustrojavanja Oružanih snaga ovim su Pregledom odbrane stvoreni preduslovi za njihovu kredibilnu i učinkovitu modernizaciju u skladu sa stvarnim potrebama i mogućnostima. Ujedno je usvajanjem Pregleda odbrane i Plana razvoja i modernizacije OSBiH uklonjena jedna od najvećih prepreka za primjenu Akcionog plana za članstvo u NATO-u (Membership Action Plan – MAP), tako što je otvoreno pitanje redefiniranja Talinskog uslova, koji se odnosi na knjiženje vojne imovine. Ovdje je možda korisno podsjetiti javnost da je već došlo do knjiženja prve vojne lokacije na teritoriji Republike Srpske, čime je načinjen prvi i najznačajniji korak u tom procesu, koji će, bez obzira na protivljenja određenih političkih struktura, biti nastavljen do ostvarenja planiranog cilja.

Primjedbe u vezi sa smanjenjem broja pripadnika Oružanih snaga i broja lokacija u njihovom posjedu, da ne pokazuju žalosno neznanje onih koji ih izgovaraju, bile bi smiješne, jer stvari stoje upravo suprotno. Naime, prema Odluci o veličini, strukturi i lokacijama OSBiH koju je Predsjedništvo BiH usvojilo još 2006. godine predviđeno je da Oružane snage broje 10.000 profesionalnih vojnih lica, 1.000 civilnih lica na službi u OS i 5.000 pripadnika rezervnog sastava, ali je taj broj još 2011.godine, zbog nedostatka budžetskih sredstava, sa 11.000 sveden na ukupno 10.012 odobrenih radnih mjesta u Ministarstvu odbrane, a stvarna popunjenost Oružanih snaga BiH u ovom trenutku iznosi samo 8.930 profesionalnih vojnih lica. Novim Pregledom odbrane i pratećom novom Odlukom o veličini, strukturi i lokacijama OSBiH usvojen je broj od 9.200 profesionalnih vojnih lica i postignuta je saglasnost da se ta kvota što prije popuni, što znači da će u stvarnosti broj profesionalnih vojnih lica u Oružanim snagama biti povećan za 270.

Ujedno je novim Pregledom odbrane ojačan element komandovanja i kontrole u Oružanim snagama, a predviđene su samo one strukturalne i organizacione promjene koje imaju opravdanje u povećanoj funkcionalnosti i operativnosti. To znači da su sačuvani sve postojeće taktičke, operativne i strateške jedinice i sastavi, te da su zadržane sve odredbe Zakona o odbrani. Dalje, to znači da je ovim Pregledom odbrane spriječena opasnost od razdvajanja Oružanih snaga na tri nacionalne kompomente i da će one u budućnosti sve više funkcionirati kao jedinstven i cjelovit organizam.

S obzirom na činjenicu da su u protekloj dekadi Oružane snage operirale sa prilično skromnim budžetom, to se odrazilo i na stanje tehnike kojom one raspolažu. S obzirom na to da raspoloživi materijalni i tehnički resursi zbog dotrajalosti i zastarjelosti više ne mogu ili uskoro neće moći zadovoljiti zahtjeve projektovanih misija Oružanih snaga, Pregledom odbrane predviđeno je povećanje budžetskih sredstava u skladu sa porastom BDP-a i porastom naplate PDV-a, sve do dosezanja deklariranog NATO standarda od 2 posto sredstava koja se iz BDP-a izdvajaju za sektor odbrane. To budžetsko povećanje omogućit će da se tehnika u najskorije vrijeme zamijeni i dopuni modernim i odgovarajućim sredstvima, a prije svega helikopterima i borbenim oklopnim vozilima točkašima. Pored toga, predviđen je prelazak sa vučne na samohodnu artiljeriju, opremanje prenosnim protivokopnim i protivzračnim raketnim sistemima, te nabavka opreme i sredstava za pomoć civilnim strukturama i za borbu protiv terorizma.

Modernizacija sistema komandovanja

Predviđena modernizacija sistema komandovanja i kontrole, unutrašnja reorganizacija jedinica, kao što je naprimjer uvođenje mehanizovanih četa u po jedan bataljon svake pješadijske brigade, te zanavljanje i proširenje tehničko-materijalne baze, dovešće do više od jednog pozitivnog rezultata. Prije svega, vatrena i ukupna borbena moć Oružanih snaga i nižih sastava bit će višestruko uvećana, čime će se omogućiti ne samo efikasnije izvršavanje postavljenih zadataka, već i racionalnije naprezanje ljudskog faktora. Bit će načinjen ogroman skok u pogledu povećanja interoperabilnosti sa NATO-om, ali i sa drugim partnerskim zemljama, uključujući i one u regionu. Nipošto nije od malog značaja ni činjenica da će predviđene reforme imati pozitivne implikacije na vojni balans u regionu i na njegovo ujednačavanje kao jedan od garanata sigurnosti.

Treba svakako spomenuti i to da su već otpočete pripremne aktivnosti za učešće Oružanih snaga BiH u vojnim, odnosno mirovnim misijama Evropske Unije, a do prvog angažmana doći će već iduće godine. Ako se ima u vidu da je većina članica EU-a ujedno i članica NATO-a, nepotrebno je objašnjavati koliki će to biti korak ka realiziranju MAP-a u cjelosti i ka punopravnom članstvu u Sjevernoatlanskoj alijansi. Također će biti uvećani kapaciteti i potencijali Oružanih snaga za pružanje pomoći i podrške civilnim strukturama, prevashodno kroz nabavku letjelica i druge tehnike, ali i kroz neke manje organizacione rokade, poput dislociranja inženjerijskih i logističkih vodova iz matičnih jedinica i njihovo pridodavanje brigadama. Kritičari ove odluke, koji u njoj vide dokaz za nekakvu podjelu Oružanih snaga, propuštaju vidjeti svoje neznanje i nerazumijevanje alfabeta vojne vještine i funkcije odbrane u cjelosti. Naime, riječ je izdvajanju samo najnižih taktičkih jedinica – vodova, i to onih koji ne raspolažu teškom opremom, dok će veći inženjerijski i logistički sastavi nastaviti djelovati kao i do sada. A vodovi koji će biti pridodati neposredno brigadama, ne samo da će povećati njihovu sposobnost i skratiti vrijeme njihove reakcije na izazove, pogotovo one poput prirodnih katastrofa, već će pojednostaviti i zajedničku obuku, te unaprijediti koordinaciju između različitih rodova i službi, što je u današnje vrijeme od vitalnog značaja – mala je vjerovatnoća da će na misije u okviru EU-a biti upućivane jednorodne jedinice, pa je stoga razborito već sad omogućiti pješadincima, oklopnjacima, artiljercima, inženjercima, logističarima… da se što bolje upoznaju i da prođu što kvalitetniju zajedničku obuku, jer će sutra kao kombinovani timovi djelovati i na terenu.

Poplave od prije par godina, te požari po Hercegovini najbolje su pokazali koliko je značajno da Oružane snage budu što spremnije i što opremljenije za priskakanje u pomoć ugroženim civilima. Ne samo da one imaju sposobnost za skoro trenutno uspostavljanje kontrole nad situacijom i razvijanje komandnog i kontrolnog aparata na ugroženoj teritoriji, već raspolažu i adekvatnom opremom za takve situacije. Dovoljno je podsjetiti se učinka helikoptera u područjima koje je rijeka Bosna poplavila ili u gašenju požara oko Trebinja ovog ljeta, pa da se shvati koliko će značiti angažman još modernijih i još opremljenijih OSBiH.

Uspješan politički ciklus

Naravno, svi ovdje navedeni pozitivni aspekti usvojenog Pregleda odbrane i Plana razvoja i moderniziranja OSBiH još su u fazi projektovanja i planiranja i trebat će još mnogo rada i truda da oni postanu stvarnost, ali ne treba sumnjati da će se to početi dešavati od trenutka aktiviranja Akcionog plana za članstvo u NATO-u, što je ujedno i trenutak za otpočinjanje realiziranja Odluke o veličini, strukturi i lokacijama OSBiH, koja je prateći dokument Pregleda odbrane i koju je Predsjedništvo usvojilo na sjednici kao po nekoj simbolici višeg reda održanoj dan uoči 25. novembra. Jer kako smo već istakli, jednoglasnim usvajanjem Pregleda odbrane, i to sedam dana prije zacrtanog roka, potvrđeno je da u Bosni i Hercegovini postoji dovoljna količina političke svijesti i političke volje da se ide naprijed, ka zajednici demokratskih i modernih država i koja neće dopustiti da je na tom putu koče oni koji raspirivanjem ksenofobije i šovinizma nastoje prikriti vlastitu gramzivost i spremnost na žrtvovanje budućnosti i dobrobiti čak i vlastitog naroda, kao ni oni koji nastoje biti kritički nastrojeni, premda ne raspolažu ni znanjem ni umnim sposobnostima da se kritikom bave onako kako bi trebalo, već to rade jednostavno zato što ne umiju raditi ništa drugo ili što su našli načina da tu pseudokritiku pretoče u unosan lični biznis, kojeg javnosti predstavljaju kao brigu za njeno dobro. Naročito je značajno što su politička svijest i volja da se ide naprijed raspoređeni na sve bosanskohercegovačke narode, a što se pokazalo kroz neočekivano brz i gladak proces izrade i usvajanja Pregleda odbrane, dokumenta koji je dokaz da izlaganje Bakira Izetbegovića pred Komitetom za spoljnu politiku Vijeća Evrope u Briselu početkom ovog mjeseca i njegov susret sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Soltenbergom nisu imali samo rutinsku ili ceremonijalnu funkciju, već da je odista bila riječ o rezimiranju jednog, uprkos svim preprekama, uspješnog političkog ciklusa i najava otpočinjanja novog, još uspješnijeg ciklusa. A taj je dokument ujedno i dokaz kraha politike Milorada Dodika i njegove skoro infantilne fiksacije demilitarizacijom Bosne i Hercegovine, koja razotkriva da Milorad Dodik baš i ne razumijeva duh naroda iz kojeg potječe i za čije se interese navodno bori.

Ukratko rečeno, Bosna i Hercegovina ušla je u voz ka Briselu i voz je, na zadovoljstvo većine putnika, krenuo. Može se desiti da neki mangupi iz čiste obijesti povuku onu kočnicu za slučaj nužde, ali to čine na vlastitu odgovornost. Uostalom, kraj ručice za kočenje stoji vidljivo upozorenje da će njena neopravdana upotreba biti kažnjena.
Čestitka Amasade SAD na usvajanju dokumenta Pregled odbrane

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) je uputila čestitke Predsjedništvu BiH i ministrici odbrane na završetku izrade dokumenta Pregled odbrane.

– Iako su za njegovu izradu bile potrebne godine, mi pozdravljamo duh saradnje koji je doveo do izrade okvira za budućnost Oružanih snaga BiH, koji će izbalansirati broj vojnika, smanjiti broj perspektivne nepokretne vojne imovine i profilisati akcijski plan za modernizaciju vojske – stoji u saopćenju Ambasade SAD-a.

Pregled odbrane je, navodi se, živi dokument koji se može ponovno razmatrati i revidirati u skladu sa željama vlasti BiH da nastave aktivnosti na smanjenju prekomjernih zaliha municije, uklanjanju mina širom zemlje, obučavanjem i opremanjem vojnika za pomaganje prilikom elementarnih nepogoda, kako u zemlji tako i u misijama u inostranstvu, kako bi na kraju postale modernizovane snage sposobne za partnerstvo sa drugim narodima.

– Kompletiranjem dokumenta Pregled odbrane pravi posao na njegovom provođenju tek počinje. Ovo je prilika za BiH da ojača svoju vezu sa NATO savezom i rad sa regionalnim partnerima. Apelujemo na lidere u BiH da u nastupajućoj godini rade na narednim koracima u knjiženju vojne imovine – uključujući i Han Pijesak u skladu sa sudskom odlukom – te nastave tražiti prilike za saradnju sa NATO saveznicima u okviru priprema za aktivaciju MAP – stoji u saključku.
 

(Faktor)

Relevantni clanci

Leave a Reply