31. August 2015.

Novi zakon o radu federacije BiH osnovne informacije i kritike

Share

Novi zakon o radu federacije BiH osnovne informacije i kritike

Vlada FBiH usvojila Zakon o radu

Ovaj Prijedlog zakona koji je posljednjih dana u centru pažnje sindikata, poslodavaca i radnika, na Vladi je usvojen jednoglasno.

Prijedlog zakona o radu kojim se, u što je moguće većoj mjeri, domaći propisi u ovoj oblasti harmoniziraju sa zakonodavstvom Evropske unije i evropskim principima i standardima radnog zakonodavstva, prvenstveno s direktivama o određenim vidovima organizacije radnog vremena, uvođenju mjera za podsticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na poslu zaposlenih trudnica, porodilja i dojilja, i približavanju prava država članica u zaštiti prava zaposlenika u slučaju prenosa preduzeća ili dijelova preduzeća, stoji u saopćenju Vlade FBiH.

Pored toga, s ciljem zakonske zaštite temeljnih prava radnika iz radnog odnosa odgovarajuće mjesto u Zakonu o radu imaju i pojedina prava koja su sadržana u odredbama kolektivnih ugovora s obzirom na pravnu prirodu tih ugovora.

U skladu sa obavezama preuzetim nizom domaćih i međunarodnih dokumenata predložena su normativna rješenja koja imaju za cilj bolju prevenciju i zaštitu od svakog oblika diskriminacije svih zaposlenih lica, kao i lica koja traže zaposlenje i usklađivanje sa zakonima o zabrani diskriminacije u BiH i ravnopravnosti spolova u BiH.

Osnovnim odredbama definirani su pojam radnika i poslodavca, određen ugovor o radu kao pravni osnov za zasnivanje radnog odnosa, utvrđena prava na slobodno organiziranje sindikata i formiranja udruženja poslodavaca i propisano osiguravanje uvjeta za njihovo djelovanje, utvrđena osnovna prava radnika i sloboda ugovaranja povoljnijih uvjeta od uvjeta utvrđenih Zakonom, te primjena najpovoljnijeg prava za radnika. Utvrđena je zabrana direktne i indirektne diskriminacije u odnosu na uvjete zapošljavanja, uvjete rada i prava iz radnog odnosa, obrazovanje i usavršavanje i otkazivanje ugovora o radu.

Kod zaključivanja ugovora o radu propisana je najniža starosna dob za zapošljavanje i utvrđeni uvjeti za zapošljavanje maloljetnika i obaveza pribavljanja ljekarskog uvjerenje kojim dokazuje opću zdravstvenu sposobnost za rad i saglasnost zakonskog zastupnika.

Za razliku od rješenja u susjednim zemljama, zakon ne predviđa ugovor o radu na određeno vrijeme kao izuzetak i ne daje prednost zaključivanju ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Zakonom je samo ograničeno trajanje ugovora na određeno vrijeme i utvrđeni uvjeti kada taj ugovor postaje, „prerasta“ u ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Propisana je pisana forma ugovora i njegova obavezna sadržina.

Novina je mogućnost zaključivanje ugovora o radu radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca, odnosno u kući radnika ili u nekom drugom prostoru koji radnik osigura, u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Zaključivanje ove vrste ugovora o radu ograničeno je na poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika ili drugih lica i koji ne ugrožavaju radnu okolinu, u skladu sa zakonom.

Predloženim rješenjima je detaljnije regulisan postupak kolektivnog pregovaranja, zaključivanja i otkazivanja kolektivnog ugovora, utvrđene vrste i sadržaj kolektivnih ugovora, određene strane kolektivnog ugovora i utvrđena obaveza pregovaranja u dobroj vjeri. Rok u kojem su strane u kolektivnom pregovaranju dužne da postignu suglasnost je 45 dana, u protivnom moguće je obrazovati arbitražu.

Propisana je forma i trajanje kolektivnog ugovora. Da bi se spriječilo da jedna od ugovornih strana onemogućava zaključivanje novog kolektivnog ugovora ili da neke njegove odredbe zbog određenih okolnosti postanu neprimjenjive, predloženo je ograničeno trajanje kolektivnih ugovora i njihovo zaključivanje na određeno vrijeme od tri godine.

Predviđena je mogućnost proširenja primjene kolektivnih ugovora uz obavezu pribavljanja mišljenja Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH prije donošenja odluke o proširenju važnosti kolektivnog ugovora. Zaštitu prava iz kolektivnog ugovora, pored ugovornih strana, prema predloženim rješenjima mogu zahtijevati i radnici koji ostvaruju prava iz kolektivnog ugovora.

Sindikati su najavili da će, ako ne budu uvaženi njihovi zahtjevi, organizirati masovne proteste ispred Parlamenta FBiH koji bi o Nacrtu zakona o radu trebao odlučivati već na prvoj narednoj sjednici.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/vlada-fb … /150723053

ogledajte integralni tekst Prijedloga zakona o radu koji je danas usvojila Vlada FBiH

link

Šef Delegacije EU u BiH: Trenutni zakon o radu je zaostavština titoizma, novi je bolji

Premijer FBiH Fadil Novalić sastao se sa šefom Delegacije EU u BiH i specijalnim predstavnikom EU u BiH Lars-Gunnarom Wigemarkom, a sastanku je prisustvovala i ambasadorica Francuske Claire Bodonyi te predstavnik Njemačke ambasade Adrian Pollman.

Ključne teme sastanka koji je danas održan u zgradi Vlade FBiH su reforme koje su, kako je rečeno, već počele.

Premijer Novalić je rekao da je najeksponiranija reforma Zakona o radu koji je, kako kaže, kod nekih dočekan vrlo negativno. On pojašnjava da je Prijedlog zakona koji je utvrdila Vlada FBiH bukvalno prepisana pravna stečevina EU te je dio obaveza koje je BiH preuzela u pregovorima s EU.

“Mi smo htjeli i našoj javnosti i međunarodnoj zajednici pokazati da su reforme naš zadatak koji smo preuzeli, ne pod pritiskom EU ili međunarodne zajednice. Zakon o radu je proširenje prava radnika”, rekao je premijer Novalić.

Premijer Novalić ponovio je da su protiv novog zakona o radu povlašteni sektori privrede, prije svega sektor komunikacija i komunalne privrede.

“Novi zakon smanjuje prava povlaštenim, a povećava prava razvlaštenim kategorijama”, dodaje Novalić.

Ključno pitanje koje je, čini se, dogovoreno je reformska agenda. Naime, jučer je u Vladi RS usvojena reformska agenda, danas će biti usvojena na Vijeću ministara BiH, a u ponedjeljak i na Vladi FBiH. Novalić kaže da je to 11. verzija koja će postati konačna te će u ponedjeljak biti prezentirana i građanima.

Novalić kaže da je na jučerašnjoj sjednci Vlade FBiH već razgovarano o četiri tačke koje su sadržane u reformskoj agendi.

Ambasador Wigermark rekao je da je u proteklih šest mjeseci bilo mnogo priča o reformama. Te reforme su obaveza, smatra ambasador, nakon prošlogodišnjih protesta kada su građani rekli da je ključni problem nemogućnost zaposlenja. Prema ambasadoru, rigidno tržište rada i nepostojanja rasta privrede su ključne prepreke novim radnim mjestima. To je bio poticaj EU da otvori novi pristup EU prema BiH, pri čemu je fokus na socio-ekonomskim reformama zajedno s borbom protiv korupcije, vladavinom prava…

Wigermark je ponovio da su početkom godine svi politički lideri u BiH preuzeli obavezu za zajednički rad na napretku BiH prema EU.

“Rekli smo da BiH mora provesti socijalne, ekonomske i pravne reforme da bi ostvarila napredak i to je navedeno i u pisanoj izjavi koju su potpisali svi politički lideri”, rekao je Wigermark koji dodaje da nakon mnogo rada konačno imamo završnu verziju reformske agende.

Kada se radi o zakonu o radu koji je predložen Wigermark kaže da je jasno da se radi o boljem rješenju od postojećeg zakona.

“Podsjetimo se da je cilj otvarati nova radna mjesta, a ne štiti one koji su privilegovani”, rekao je Wigermark navodeći primjer da novi zakon predviđa da porodiljsko odsustvo traje godinu dana, dok u nekim zemljama EU porodiljsko odsustvo traje jedva nekoliko sedmica.

“Sistem koji sada imamo je vrlo rigidan, iskreno govoreći to je zaostavština titoizma. Sada se trebaju svi zapitati da li želimo da se vratimo u ta vremena ili želimo nešto modernije”, navodi Wigermark.

On je potcrtao da je ipak važno održavati dijalog o ovom pitanju, ali i voditi računa o interesima svih grupa, a ne samo onih koji imaju dobro plaćene poslove i druge privilegije.

Wigermark je ispričao i svoje iskustvo iz jedne sarajevske ćevabdžinice gdje je jedan konobar usluživao veliki broj gostiju te nije mogao stići sve uslužiti na vrijeme. Prema Wigermarkovom mišljenju, sadašnje zakonodavstvo i opterećenje poslodavaca je razlog zašto u toj ćevabdžinici ne radi više konobara.

“Prekoputa ćevabdžinice u kafiću mnogo mladih je sjedilo, pušilo i razgovaralo, ali niko ne radi. Najmanje dvoje njih je moglo raditi, barem preko ljeta, ali je preskupo angažirati te ljude i to svi znamo”, rekao je Wigermark.

On je naveo i vlastito iskustvo kako je biti poslodavac u BiH. Imam neke ljude koji brinu o mojoj kući i za njih plaćam sve doprinose i ti doprinosi me koštaju skoro isto kao i njegova plaća”, pojasnio je Wigermark.

Wigermark je rekao da on podržava dijalog između sindikata, Vlade FBiH i poslodavaca.

“Kako smo mi informirani, sindikat je bio uključen ali je zadnja sjednica Ekonomsko-socijalnom vijeća otkazana jer nisu došli predstavnici sindikata. Svi se slažu da su promjene neophodne, ako sindikat želi zadržati trenutno stanje onda je to njihov izbor”, rekao je Wigermark ali je naglasio da pored sindikata prava imaju i druge kategorije kao što su nezaposleni, radnici koji rade nacrno.

Novi zakon o radu smanjuje prava povlaštenima i povećava prava radnika

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić nakon sastanka sa šefom Delegacije Europske unije u BiH i specijalnim predstavnikom EU Larsom – Gunnarom Wigemarkom kazao je da je Vlada počela sa provođenjem najavljenih reformskih tačaka iz reformske agende.

“Želim da napomenem da smo u odsustvu ugovorenog aranžmana sa MMF-om otpočeli sa reformskim tačkama koje su sadržaj reformske agende. Tu, prije svega, mislimo na vrlo eksponirani zakon o radu o kojem se mnogo govorilo, a koji je u nekim medijima dočekan vrlo negativno. Zakon o radu je bukvalno prepisana stečevina Evropske unije i prilagođen je za naše prilike. Htjeli smo pokazati međunarodnoj zajednici i našoj javnosti da su reforme naš zadatak i da ne nastaju pod pritiskom EU ili međunarodne zajednice, a mi od njih tražimo pomoć, a nikakav pritisak”, rekao je Novalić.

Naglasio je da se novim zakonom o radu, čiji prijedlog je jučer utvrdila Vlada FBiH i poslala u parlamentarnu proceduru, daju mnogo veća i šira prava radnicima.

“Ovaj zakon o radu je proširenje prava radnika. Novi zakon smanjuje prava povlaštenima i povećava prava radnika”, istakao je premijer FBiH dodavši da su prema starom Zakonu o radu povlašteni položaj imale pojedine grane kao što su javna uprava, energetski sektor, komunikacije i komunalni sistem.

Na današnjem sastanku bilo je riječi i o ekonomskoj agendi BiH na putu ka EU za koju je do sada predloženo 11 verzija.

“Ovo je najkvalitetnija verzija ekonomske agende. Ona je usaglašena između entiteta, ali i sa EU. Ona će predstavljati naš osnovni koncept u narednom djelovanju”, rekao je Novalić dodajući da je jedna od stavki agende i povećanje zapošljavanja.

Odgovarajući na pitanje novinara, Novalić je rekao kako Vlada FBiH do kraja godine mora napraviti i određene uštede.

“Mi ove godine moramo uštedjeti 73 miliona KM. Do kraja godine nam treba 20 miliona KM za potporu za zapošljavanje mladih”, objasnio je premijer.

Reformska agenda bi u ponedjeljak trebala biti usvojena na sjednici Vlade FBiH.

Wigemark je istakao kako se prethodnih mjeseci mnogo govorilo o reformama u BiH.

“Imali smo jako puno priča o reformama, ali i demonstracije građana koji su tražili zaposlenje. Svi se slažemo da u ovoj zemlji ima potencijala, ali da nema pristupa tržištu rada. Mi u EU smo čuli poruku koju su uputili građani ove zemlje i nakon toga pokrenut je novi pristup zasnovan na socio-ekonomskim reforama, vladavini prava i borbi protiv korupcije. Nakon puno rada mnogih, prije svega premijera Novalića, premijerke RS Željke Cvijanović i predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića, sada imamo konačno jednu usaglašenu verziju teksta”, kazao je Wigemark.

Na kraju je naglasio kako vlasti u BiH moraju provoditi potrebne reforme kako bi zemlja napredovala prema EU.

“Sve zemlje iz regiona napreduju prema EU. Gdje je BiH? Želimo da i BiH sustigne ostale. Vjerujemo da su ovakve reforme neophodne. Jasno je da je ovdje riječ o boljem zakonu o radu. Prema nacrtu zakona, naprimjer, dopust za porodilje je godinu dana. U ovom zakonu o radu i drugi roditelj može dobiti dopust”, kazao je Wigemark.
http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ … va-radnika

Opšti kolektivni ugovori danas postoje samo u Norveškoj, Belgiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, rečeno je ovo na jučer održanom okruglom stolu o temi Neophodnost izmjena kolektivnih ugovora, koji je organizovalo Udruženje poslodavaca FBiH u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada.

Kompromis

Naime, Udruženje poslodavaca FBiH je među svojim članicama provelo anketu na osnovu koje su poslodavci utvrdili ključne probleme vezano za postojanje kolektivnih ugovora u FBiH i ukazali na neophodnost njihovih izmjena.

– Mi smo spremni na kompromis što se tiče postojanja opšteg kolektivnog ugovora. Mislimo da je vrlo važno razgovarati, nalaziti kompromisna rješenja da se ni sindikat ni mi, niti bilo ko drugi, ne može osjetiti ni pobjednikom ni pobijeđenim. Kompromis bi značio da ne bismo tražili da se on ukine, nego bi pristali da on ostane i dalje na snazi. Sigurno on ne može biti mini zakon o radu nego mora regulisati tačno određene stvari kao što su minimalna plata, način kolektivnog pregovaranja i slične stvari, kazao je direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević.
Pregovori sa sindikatom o novom zakonu o radu još traju i početkom naredne sedmice će oni biti nastavljeni, a Pandurević očekuje da bi oni u utorak trebali biti završeni “ovako ili onako”.

– Pregovori teku onako kako trebaju da teku, teško, mukotrpno i sporo, ali uz dozu međusobnog uvažavanja, jer ipak trebamo dogovoriti stvari koje će odgovarati i jednoj i drugoj strani. Mislim da smo do sada otprilike polovinu naših i sindikalnih prijedloga usaglasili. Polovinu nismo, ali ćemo pokušati naredne sedmice, istakao je Pandurević, te dodao kako je ostalo još da se dogovore oko minimalne i osnovne plate, te važenja kolektivnih ugovora.

Pandurević smatra kako se napredak u pregovorima ogleda i u tome što sindikat “više nije tako čvrst i zabetoniran u stavu da nema izmjene radnog zakonodavstva”.

Zakon o radu je, smatra predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH Safudin Čengić, prvi zakon koji treba biti usvojen.

Stečaji

– Po našoj procjeni on bi trebao biti usvojen u septembru jer nema nikakvog razloga da bilo koja politička opcija unutar Parlamenta bude protiv donošenja zakona koji će omogućiti povoljnije uslove za zapošljavanje i investiranje poslodavaca, kazao je Čengić.

Hazim Zečević, koordinator i član Stručnog tima Udruženja poslodavaca komunalne privrede, kazao je kako je ovo Udruženje imalo primjedbe na nekoliko članova novog zakona, koje je Udruženje poslodavaca prihvatilo. Kako je kazao, ono na čemu se insistira jeste da se moraju mijenjati sadašnji kolektivni ugovori, posebno kolektivni ugovor u komunalnoj privredi koji dovode do kolapsa ovih firmi.

– U stečaj je otišlo 13 od 70 firmi, a 5-6 firmi su pred stečajem i neophodno je da se ovo pitanje riješi što prije. Ukoliko se to ne desi u narednih nekoliko mjeseci nećemo imati na kome primijeniti taj kolektivni ugovor, kazao je Zečević.
http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/ud … -mijenjati

Savez samostalnih sindikata BiH napravio je spisak svih spornih odredbi Prijedloga zakona o radu koji je Vlada Federacije BiH uputila u parlamentarnu proceduru. Iz SSS BiH navode da Prijedlog zakona o radu ima 26 spornih odredbi.

1. Lakše otkazivanje ugovora o radu, naročito radnicima sa promijenjenom radnom sposobnošću (invalidi II kategorije) i sindikalnim povjerenicima kroz institut sudske odluke koja mijenja saglasnost vijeća zaposlenika, odnosno saglasnost ministarstva. Ovim se poslodavcu osigurava dodatna alternativa na putu do otkazivanja ugovora o radu ovoj kategoriji radnika, koji su najvećem broju poslodavaca “trn u oku”.

2. Uvodi se mogućnost otkaza radniku koji se vrati na posao nakon bolovanja dužeg od 6 mjeseci, ako poslodavac kaže da je prestala potreba za njegovim radom ili je angažovao drugog radnika. Ovo znači da radnici, ako prođe ovakvo rješenje, neće smjeti otići na bolovanje.

3. Zadržano, pa čak i dodatno pogoršano, loše rješenje iz važećeg Zakona o radu koje poslodavcima omogućava zloupotrebu ugovora o radu na određeno vrijeme, odnosno njihovo zaključivanje bez ograničenja, uz pravljenje formalnih prekida između dva ugovora kako ne bi prešli rok od dvije godine. Pogoršanje se odnosi na trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme koje je, prema prijedlogu, tri umjesto sadašnjih dvije godine.

4. Iako je u svim ranijim verzijama novog zakona radno vrijeme sa prekovremenim radom bilo ograničeno na 48 sati sedmično (EU direktiva o radnom vremenu), Prijedlog je ostavio rješenje iz važećeg zakona prema kojem radno vrijeme sa prekovremenim radom može trajati 60 sati sedmično.

5. U odredbi koja govori o zaštiti maloljetnika uvodi se mogućnost otkaza maloljetniku koji ne može da radi na teškim i opasnim poslovima, ako poslodavac kaže da za njega nema drugih odgovarajućih poslova.

6. Produžen je prekluzivni rok u kojem poslodavac radniku može dati izvanredni otkaz ugovora o radu (kod težeg prestupa) sa sadašnjih petnaest dana na šezdeset dana, a najduže godinu dana od učinjenog prestupa.

7. Smanjen je rok u kojem zaposlenik može podnijeti tužbu protiv poslodavca sa sadašnjih godinu dana na devedeset dana od učinjene povrede prava, uz uvođenje eksplicitne obaveze radniku da se prije podnošenja tužbe mora obratiti poslodavcu sa zahtjevom za zaštitu prava (član 114. st. 3)

8. Smanjena je otpremnina u slučaju tzv. tehnološkog viška radnika – sa sadašnjih 1/3 plaće za svaku godinu radnog staža kod poslodavca na maksimalno 6 prosječnih plaća. Dakle, nakon 30 godina rada možete dobiti otkaz uz otpremninu od nekoliko hiljada KM. Ništa drugo do jeftinije otkazivanje ugovora o radu.

9. Predviđeno je zaključivanje kolektivnih ugovora na određeno vrijeme, uz ograničenje produženog važenja istih na 90 dana, što je neuporedivo lošije od važećeg rješenja.

10. Uvodi se mogućnost nametanja obaveze radniku da bude pripravan odazvati se pozivu poslodavca na posao kad ovaj to zatraži, što je novi institut. Dakle, kad radnik nije na poslu, a poslodavac mu uvede obavezu pripravnosti, mora da sjedi kraj telefona za slučaj da ga poslodavac pozove na posao u bilo koje doba. Šta je sa odmorom između dva radna dana, sedmičnim odmorom, godišnjim odmorom? Novi zakon o tome ne govori.

11. Briše se odredba o minimalnom godišnjem odmoru od 24 dana za maloljetnike.

12. Briše se i odredba o godišnjem odmoru za radnike koji rade na radnim mjestima sa posebno štetnim i opasnim uslovima, koji po važećem zakonu imaju pravo na godišnji odmor od minimalno 30 radnih dana.

13. Član 56. Prijedloga zakona u koliziji je sa članom 25. stav 3. Zakona o zaštiti na radu.

14. Ograničava se, potpuno nerezonski, maksimalna dužina trajanja godišenjeg odmora na 30 radnih dana, što bi trebalo biti prepušteno kolektivnim ugovorima.

15. Članom 50. stav 3. Prijedloga je eksplicitno propisano da radnik koji nije iskoristio prvi dio godišnjeg odmora u toku kalendarske godine, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu, bez obzira na razloge nekorištenja odmora (npr. poslodavac mu uopće nije omogućio korištenje godišnjeg odmora).

16. Članom 129. stav 1. prijedloga propisano je da reprezentativnost sindikata kod poslodavca utvrđuje poslodavac, što je potpuno nelogično rješenje i može biti predmetom zloupotrebe. Odredba stava 5. ovog člana prema kojoj o reprezentativnosti može odlučiti fedralno ili kantonalno ministarstvo rada, ako odluku o reprezentativnosti u propisanom roku ne donese poslodavac, nije dovoljna zaštita.

17. Članom 55. stav 3. Prijedloga je propisano da radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu. Međutim, članom 48. stav 3. Zakona o zaštiti na radu je propisano da radnik ima pravo da odbije da radi ako smatra da mu prijeti opsanost po život i zdravlje, što je daleko bolje rješenje iz perspektive radnika.

18. Uvodi se mogućnost nametanja obaveze radniku da radi na poslovima za koje nije zaključio ugovor o radu i do 60 dana u toku kalendarske godine na zahtjev poslodavca, pa bili to i slabije plaćeni poslovi. Poslodavac uvijek može reći da je u pitanju opravdana potreba posla, jer naravno on o tome odlučuje.

19. Obavezu donošenja pravilnika o radu imaće poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika, kao i obavezu izrade programa zbrinjavanja viška radnika u slučaju otkazivanja ugovora za više od 5 radnika (sadašnji član 98. važećeg zakona). Prema važećem zakonu, takvu obavezu ima poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika. Dakle, biće neuporedivo povećan broj poslodavaca koji neće imati obavezu donošnja pravilnika o radu, nego će o svim pravima i obavezama radnika odlučivati kako im bude volja, kao i o tzv. tehnološkom višku.

20. U strukturi plaće naći će se dio koji se odnosi na tzv. radni učinak, a ocjenu radnog učinka će, naravno, davati poslodavac. Posebno je pitanje kako će se radni učinak mjeriti na poslovima koji nisu normirani, a velika većina nije. Također, uvodi se novi pojam – “radne vještine”, koje će, također, biti od utjecaja za određivanje visine plaće, ali i prava na jednaku plaću za rad jednake vrijednosti. O tome koliko je ko “vješt”, šta god to značilo, opet će odlučivati poslodavac.

21. U članu 96. Prijedloga zakona koji se odnosi na otkaz ugovora o radu iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga izbačena je izuzetno bitna zaštitna odredba stava 2. člana 87. važećeg zakona, prema kojoj poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku ukoliko se s obzirom na veličinu, kapacitet i ekonomsko stanje poslodavca i mogućnosti zaposlenika ne može osnovano očekivati od poslodavca za zaposli radnika na druge poslove ili da ga obrazuje, odnosno osposobi za rad na drugim poslovima.

22. Član 119. Prijedloga zakona u koliziji je sa članom 2. Zakona o vijeću zaposlenika.

23. Izbrisane su odredbe kojim Inspekcija može zabraniti rad poslodavcu ukoliko zatekne radnika bez ugovora o radu, onemogući inspektora u provođenju inspekcijskog nadzora, radnika ne prijavi na obavezno zdravstveno osiguranje. onemogući inspektora u provođenju inspekcijskog nadzora, radnika ne prijavi na obavezno zdravstveno osiguranje.

24. Izbrisana je odredba kojom se poslodavcu ostavlja rok od 15 dana da otkloni nedostatke ukoliko se kod njega zatekne radnika bez ugovora o radu.

25. Članom 138. Prijedloga zakona uskraćena je mogućnost da se granski kolektivni ugovori zaključuju za javna preduzeća.

26. Na kraju, najveća opasnost – odredba člana 182. stav 2. Zakona, prema kojoj se svi kolektivni ugovori moraju uskladiti sa zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona, a ako se ne usklade prestaje njihova primjena. Dakle, ako ne žele da ostanu bez kolektivnih ugovora, sindikati će izmjene morati prihvatiti po principu “uzmi ili ostavi”. Plaće, koeficijenti, dodaci na plaće, naknade plaće i naknade koje nemaju karakter plaće, otpremnine, regres, itd. – sve su to prava koja su regulisana kolektivnim ugovorima, a koja dolaze pod znak pitanja ukoliko nestane kolektivnih ugovora, odnosno o tome će samostalno odlučivati poslodavac.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/spisak-s … /150727112

Kompanije iz realnog sektora: Bit će mnogo više zapošljavanja zahvaljujući novom Zakonu o radu

Vlada Federacije BiH (FBiH) nedavno je usvojila Prijedlog Zakona o radu koji je izazvao buru negodovanja Saveza samostalnih sindikata BiH. Najavljeni su i protesti, a tenzije između dvije suprotstavljene strane se ne smiriju.

U međuvremenu, veoma malo riječi o novom zakonu stiže iz realnog sektora koji je praktično nosilac svake ozbiljne ekonomije u svijetu.

Stoga je portal Klix.ba kontaktirao neke od najvećih bosanskohercegovačkih kompanija iz realnog sektora, koje su nastale kao privredno društvo jedne ili nekolicine osoba, a danas su se razvile u privredne gigante koji zapošljavaju stotine radnika širom BiH.

Ove firme smatraju da novi zakon upravo doprinosi novom zapošljavanju, ali i da nudi brojne prednosti kako za radnike tako i za poslodavce. Jedna od takvih je goraždanska Bekto Precisa koja trenutno zapošljava nešto manje od 500 ljudi.

Direktorica ove kompanije Enisa Bekto u razgovoru za Klix.ba kaže da bez poslodavaca nema novih radnih mjesta a kad poslodavci nisu motivirani oni neće povećavati broj uposlenika već će ih smanjivati.

“Zato očekujem da će Zakonodavac krenuti i u izmjenu drugih zakonskih rješenja koja će stimulirati poslodavce kroz smanjenje doprinosa i drugih parafiskalnih opterećenja. Drago mi je da se prava svih radnika izjednače i u državnom i privatnom, realnom, sektoru. Ovo jeste dobar prijedlog zakona ali samo ukoliko ga budu pratili i drugi dobri zakoni”, rekla je Bekto za Klix.ba.

Prema njenom mišljenju, primjenom novog Zakona o radu status radnika ove firme će se poboljšati u smislu bolje zaštite ostvarivanja njihovih prava “jer su neke stvari jasnije i preciznije definirane a neke nisu ni postojale u važećem Zakonu o radu, kao što je zaštita žena , diskriminacija, mobing, porodiljsko odsustvo koje sad daje mogućnost i muškarcima da ga koriste ukoliko se tako bračni drugovi dogovore”.

“Što se tiče primanja i drugih beneficija generalno su ponuđena bolja rješenja za uposlenike. U našem, konkretnom slučaju, neće doći do bitnih promjena jer smo mi uvijek bili iznad prosjeka u Federaciji i, prema onome što ja znam, primanja naših uposlenika su znatno veća nego u drugim, sličnim, kompanijama. Želim naglasiti da naša kompanija već od osnivanja primjenjuje neka rješenja koja se u ovome Zakonu predviđaju kao novina: prava žena su potpuno izjednačena sa pravima muškaraca, na rukovodnim pozicijama ih je oko 80 posto, nikad nije zabilježen ni jedan slučaj mobinga niti bilo koji oblik diskriminacije u pogledu rasne, nacionalne, vjerske ili spolne diskriminacije. Vjerovatno vam je poznato da u firmi imamo višenacionalnu strukturu uposlenika. Drago mi je da ovaj zakon to afirmira, i da ga počnu primjenjivati svi poslodavci jer nas to približava evropskom zakonodavstvu, a samim tim i članstvu u Evropskoj Uniju”, rekla je Bekto.

Istakla je da Ponuđeni Zakon o radu svakako bolji od postojećeg jer mnogo bolje izjednačava prava uposlenika u državnom i takozvanom realnom sektoru.

“Želim istaći odredbu kojom se regulira zabrana uposleniku da se u roku od dvije godine može uposliti u konkurentskoj kompaniji što do sada nije bio slučaj i gdje su poslodavci bili u lošijoj poziciji. Vi ste do sada mogli da ulažete u stručno osposobljavanje uposlenika i on je mogao bez ikakvih problema da nakon toga pređe u firmu koja je vaš direktni konkurent na tržištu. Ovim zakonom to nije moguće u periodu od dvije godine što je, po mom mišljenju , ispravno”, kazala je Bekto.

Ipak, mišljena je da su u BiH porebne i izmjene drugih zakona koji donose olakšice poslodavcima u smislu fiskalnih i parafiskalnih nameta.

“Mislim da ovaj zakon više popravlja status uposlenika nego status poslodavaca. Ako uzmete, na primjer neke odredbe ovoga novoga Zakona, kojima se regulira prekid ugovora na određeno vrijeme, one su nepovoljne za poslodavce jer može doći do zloupotreba. Poslodavac ne može prekinuti ugovor na određeno vrijeme ukoliko uposlenik ode na bolovanje prije isteka ugovora a nije jasno definirano koliko takva situacija može trajati. Mi na primjer imamo radnika na bolovanju i preko dvije godine a nemamo mogućnosti otkazati im ugovor o radu niti postoji ograničenje u trajanju bolovanja, što je sve na teret poslodavca”, rekla je Bekto.

Teret porodiljskog odsustva, smatra Bekto, treba prebaciti s poslodavaca na državu čime bi se postigla dva važna cilja: žene bi se lakše odlučivale na rađanje sto bi popravilo sumornu sliku nataliteta, i poslodavci bi se rasteretili dodatnih troškova.

“Onda ne bi bilo problema pri zapošljavanju žena i njihovog porodijlskog odsustva. Jasna je tendencija zakonodavca da što više zaštiti uposlenike ali mislim da je dobar onaj zakon koji istovremeno vodi računa o pravima uposlenika ali i poslodavaca”, zaključila je Bekto.

Faruk Širbegović, direktor Širbegović grupe, u razgovoru za Klix.ba kaže da će se poslodavci lakše odlučivati na nova zapošljavanja zahvaljujući novom Zakonu o radu.

“Ključni cilj novog zakona je poticaj zapošljavanja, te usklađivanje Zakona o radu sa uslovima tržišne ekonomije. Novi zakon je neuporedivo kvalitetnije rješenje u odnosu na postojeći. Dobio je podršku predstavnika EU, što bi trebalo da znači da smo korak bliže evropskim standardima. Novi zakon pruža mogućnost da se izjednači položaj uposlenika u privatnom i javnom sektoru, jer je trenutno otpuštanje nekvalitetnog uposlenika u javnom sektoru skoro nemoguće. Vjerujem kada bi ovaj zakon išao na referendum da bi dobio većinsku podršku”, rekao je Širbegović.

Strahuje da će pojedine parlamentarne stranke iz politikanskih razloga zanemariti interes društva u cjelini i glasati protiv ovog zakona.

“Postizanje konsenzusa uz uvažavanje interesa svih strana bilo bi svakako najbolje rješenje. Novi Zakon o radu treba da dobije priliku da zaživi i iz razloga što je postojeći zakon pregazilo vrijeme i kao društvo trpimo, što se najbolje vidi kroz broj nezaposlenih osoba”, pojašnjava Širbegović.

On je istakao da će novi Zakon o radu povoljno uticati na status, primanja i beneficije kvalitetnih uposlenika koji su najveći i najznačajniji kapital bilo koje firme.

“Ovog zakona se mogu plašiti jedino loši uposlenici i one kategorije koje su dosadašnjim zakonskim rješenjima više nego privilegovani. Mislim da je posebno važno da naglasim da je novim zakonom potrebno bolje regulisati prava žena uposlenika, tako što bi država značajan dio obaveza preuzela na sebe (porodiljsko odsustvo), jer je to jedan od strateških prioriteta društva u cjelini”, rekao je Širbegović.

Komentarisao je “stari” Zakon o radu koji je donesen 1999. godine i dopunjen 2000. i 2003. godine.

“Taj zakon je bio jedna od najvećih prepreka novom zapošljavanju i prosperitetu društva u cjelini. To je bio generator sive ekonomije. Uticaj zakonskih rješenja iz prošlog sistema koji nije bio zasnovan na slobodnoj tržišnoj ekonomiji je očigledan. Zakon su pisali i usvojili oni ljudi koji su naučili da platu primaju bez obzira da li je njihov rad produktivan ili ne. Svojim rješenjima dovodio je poslodavca u neravnopravan položaj, jer u tržišnoj ekonomiji ne postoje nikakve garancije za privredne subjekte kojim se obezbjeđuje stabilno poslovanje firme”, zaključio je Širbegović.
http://www.klix.ba/biznis/kompanije-iz- … /150728002

Novalić nakon sastanka sa Sindikatom:
Nudili smo im razne opcije, ali ni na šta ne pristaju

Završen je sastanak predstavnika Vlade Federacije BiH, koju je predvodio premijer Fadil Novalić, i predstavnika Saveza samostalnih sindikata BiH, na čelu sa Ismetom Bajramovićem. U Domu sindikata je razgovor o Prijedlogu zakona o radu trajao satima, ali nije bilo dogovora.

– Pokušali smo se još jednom dogovoriti, nudili smo razne opcije, ali nismo se dogovorili, rekao je nakon sastanka premijer Novalić.

Između ostalog, Vlada je ponudila i da se usvajanje zakona odgodi za sedam dana radi dobijanja na vremenu da se postigne dogovor, ali Sindikat nije ni na to pristao. Sindikat ima isti stav već godinama i definitivno ne namjerava da se ozbiljno dođe do dogovora, rekao je Novalić.

– Sistem ponašanja je opet bio isti. Oni su rekli da imaju 26 primjedbi na zakon, mi smo rekli: “Evo odmah ih zaokružujemo u vašu korist”, jer znamo svi da tih 26 tačaka nemaju veze sa radničkim pravima. Znamo u čemu je problem, to su kolektivni ugovori koji, po njima, ne smiju biti suspendirani i koji nude više prava povlaštenim – rekao je Novalić.

Osim toga, premijer je nakon sastanka izjavio da je Vlada nudila da se rok od 90 dana nakon usvajanja zakona za potpisivanje novih kolektivnih ugovora proširi na 120 plus još 120 dana ako se ne postigne dogovor, ali da se ni na to nije pristalo.

– Nudili smo da oni odustanu od tužbi koje opterećuju budžete i nudili smo da se u naredne dvije godine zalede plaće onakve kakve su na sadašnjem nivou u svim granama za koje oni smatraju da treba. Nudili smo da pregovoramo cijelu noć. Kad sve ovo nije išlo ponudili smo da pregovaramo dalje, ali da imamo sedam dana da se dogovorimo i da zakon u sljedeći četvrtak ide na oba doma Parlamenta FBiH. Tih sedam dana bi se ostavilo da se dorade amandmani. Na to se nije pristalo i time je Sindikat definitivno dokazao da nema namjeru potpisati novi zakon o radu – rekao je premijer.

Novalić je dodao i to da je će “zakon ionako u paketu 19 morati biti usvojen za godinu”, misleći pri tome na obaveze i postupke pri ispunjavanju puta BiH ka EU.

– Ovaj zakon je okidač za sve druge reforme i podrške koje EU planira pružiti BiH. Imao sam namjeru da riješimo ovo sopstvenim snagama, bez potpisivanja novog aranžmana ili sa MMF-om i Svjetskom bankom. Sindikat jednostavno nije prepoznao ovaj trenutak i nije na visini zadatka. Žao mi je zbog toga, zakon će sutra ići u proceduru u parlamentu – rekao je Novalić.

Ismet Bajramović, predsjednik SSSBiH je nakon sastanka kazao da će planirani protesti biti održani sutra ispred Federalnog parlamenta dok bude trajala sjednica na čijem dnevnom redu je Zakon o radu. Rekao je kako je Sindikat tražio od političkih stranaka da potpišu papir u kojem se traži da se Zakon o radu povuče.

Osim objašnjenje kako je tekao današnji tok pregovora, navodeći satnice sastanaka i slično, Bajramović nije iznio konkretne ocjene sastanka i onoga što je Vlada nudila, osim što je rekao da “demantira premijera u onome što je izjavio nakon sastanka”.

– Mi smo s premijerom završili onog trenutka kada je usvojio Zakon na Vladi i poslao ga u Parlament. Njegovo je sad jedino da povuče Zakon. Nije došla delegacija SDA ovdje, došao je premijer i ja sam odmah u startu htio prekinuti razgovor, jer ovaj razgovor nije socijalni dijalog – Bajramovićeva je ocjena.

Zašto ne pristaje na ono što je Vlada ponudila, Bajramović je između ostalog pravdao i time što organi Sindikata moraju odlučivati o tome, ali i time da “se moraju održati protesti kad se radi o ovakvom zakonu”.

Sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH je zakazana za sutra, a na njoj je Prijedlog zakona o radu i Reformska agenda.
http://faktor.ba/novalic-nakon-sastanka … taju-foto/

Početak kraja kolektivnih ugovora?
http://www.oslobodjenje.ba/kolumne/poce … ih-ugovora

Međutim, ono što se najviše proteklih mjeseci pominjalo u ovdašnjoj javnosti nalazi se u zakonu od člana 137. pa nadalje. Riječ je o kolektivnim ugovorima. Član 140. predviđa da kolektivni ugovor može trajati najduže tri godine i primjenjivati se najduže 90 dana nakon isteka roka na koji je zaključen. Član 181. također navodi da se svi važeći, trenutno postojeći kolektivni ugovori, moraju uskladiti sa ovim zakonom u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu, a da, ukoliko se kolektivni ugovori ne usklade u tom roku, prestaje njihova primjena. Znači, tačno je da Vlada FBiH (zapravo MMF, koji je tvorac ovog zakona) ukida kolektivne ugovore, pri čemu nije nikakva utjeha to što će se praviti novi. Naime, član 139. propisuje postupak kolektivnog pregovaranja i kaže da ako se u toku pregovora u roku od 45 dana ne postigne saglasnost za zaključivanje novog kolektivnog ugovora, učesnici mogu da obrazuju arbitražu za rješavanje spornih pitanja, što, naravno, Sindikatu ledi krv u žilama.
Zamislimo slijedeće. Kolektivni ugovor istekne, a nakon toga se u roku od 45 dana ne postigne sporazum o novom. Poslodavci se, recimo, zainate oko nečega, Sindikat se protivi, a predstavnike Vlade ionako samo interesiraju honorari za sjednice. Prema zakonu, onda se ide na arbitražu pred takozvano Mirovno vijeće (član 151), ali bez vremenskih ograničenja i rokova u kojim se mora pronaći rješenje, te propisivanja bilo kakvih pravnih normi prema kojim će suditi Mirovno vijeće. U tom trenutku sve će to početi neodoljivo da podsjeća na čuvenu izreku Winstona Churchilla, koji je rekao da “ako želiš da ne riješiš neki problem, onda samo formiraj komisiju”. Shodno tome, ovaj zakon ne nudi apsolutno nikakvu sigurnost niti garanciju radnicima u smislu šta će biti sa kolektivnim ugovorima nakon tri godine.

ne zna primitivizam šta je minimalizam

Uprkos i na žalost sindikarina, budžetskih parazita i degenerika iz opozocije, komunjara SDP + DF i majmuna iz SBB

Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio Zakon o radu

Zakon je usvojen sa 28 glasova za i tri protiv, a ranije su sa sjednice izašli delegati Naše stranke, SDP-a, SBB-a i Demokratske fronte.

U svom izlaganju prije glasanja o Prijedlogu zakona o radu, premijer Federacije BiH Fadil Novalić je rekao da je ovo najliberalniji zakon o radu u Evropi, te da nam je liberalizam ponuđen kao nagrada.

“Ako ne bude usvojen zakon onda nema zapošljavanja i nema pristupnih fondova”, kazao je on.

Novalić je dodao kako su nam pristupni fondovi potrebni kako bi se usmjerili za zapošljavanje i razvoj zemlje. Neusvajanje će samo dovesti do nastavka prakse postojanja privilegovanih koji žive na račun građana FBiH.

“Zakon nam treba zbog nas, ne zbog EU”, kazao je Novalić.

Safudin Čengić, predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH, rekao je da su pregovori o zakonu o radu počeli u maju ove godine nakon sastanka s federalnim ministrom rada Milanom Mandilovićem.

“Tada nam je pružena prilika, kao i sindikatu, da napravimo kompromis koji će Vlada prihvatiti”, istakao je Čengić.

Slaviša Mihajlović, zastupnik SNSD-a, kazao je da će po dogovoru sa predsjednikom FBiH Marinkom Čavarom SNSD podržavati reformske zakone u Parlamentu FBiH. No, ova politička stranka zaključila je kako SDA i HDZ BiH nemaju kapacitete da sprovedu reforme u FBiH.

“Samim tim ovaj Zakon o radu nije reformski zakon, s obzirom na to da će ostati samo mrtvo slovo na papiru zbog nepostojanja kapaciteta stranaka SDA i HDZ”, rekao je Mihajlović.

evo šta su sindikarine i komunjare htjele da brane

Zahvaljujući primjeni famoznih kolektivnih ugovora, standard uposlenih u javnom sektoru BiH ne zaostaje za standardom najbogatijih država Evropske unije, mada je bruto domaći proizvod (BDP) naše države ravno sedam puta manji od prosjeka Evropske unije! Administrativni aparat države nikako ne dijeli sudbinu realnog sektora na čijoj grbači živi.

I dok realni sektor jedva drži glavu iznad vode, u isto vrijeme glomazni, korumpirani i tromi državni aparat troši glavninu nacionalnog dohotka na održavanje svog nerealno visokog standarda.

Da je Savez sindikata postao „pas čuvar“ privilegija administrativnog aparata, bilo je jasno i prije aktuelnog spora oko zakona o radu. Ne tako davno, premijer Novalić je izašao s prijedlogom da se poveća porez na dohodak svima onima koji zarađuju više od prosječne plaće u državi: umjesto dosadašnjih 10 posto, ubuduće bi plaćali 17 posto na neto plaću.

Iako je riječ o sitnoj, skoro simboličnoj korekciji poreske politike, ovom se prijedlogu najoštrije suprotstavio Savez sindikata, odnosno Sindikat državnih službenika. Njihov predstavnik Salih Kruščica kazao je za Dnevni avaz da je Novalićev prijedlog „neshvatljiv i neprihvatljiv“. Zakukao je sindikalni vođa federalnih činovnika Salih Kruščica, očito svjestan da će ova mjera najviše pogoditi privilegirani sloj državnih službenika i namještenika. Znimljivo, niti jedan drugi granski sindikat – koji štiti prava radnika u trgovini, rudnicima, metalurgiji, drvnoj, grafičkoj ili tekstilnoj industriji, nije se usprotivio predloženom modelu oporezivanja dohotka. Reagirao je samo čelnik Sindikata državnih službenika, dakle onih koji odlično žive na grbači realnog sektora i kojima ne pada na pamet da vlastiti standard makar djelimično usklade sa standardom onih koji rade u proizvodnji.

Prije ravno pet godina, BiH je ugovorila povoljan kreditni aranžman s MMF-om, uz samo jedan uvjet – da se uposlenima u administrativnom aparatu plaće smanje za 10 posto. Federacija je to učinila 2009. godine, kada je federalni ministar finansija bio Vjekoslav Bevanda, ali efekti su izostali zbog bezočne opstrukcije Sindikata državnih službenika na čelu s aktuelnim predsjednikom Salihom Kruščicom, koji je potaknuo „oštećene“ radnike da tuže federalnu Vladu i da s kamatama naplate ono što im je poslodavac „nezakonito“ uzeo. Naravno, sudovi su presudili na temelju famoznog kolektivnog ugovora.

evo šta su sindikarine štitili

Zahvaljujući primjeni famoznih kolektivnih ugovora, standard uposlenih u javnom sektoru BiH ne zaostaje za standardom najbogatijih država Evropske unije, mada je bruto domaći proizvod (BDP) naše države ravno sedam puta manji od prosjeka Evropske unije! Administrativni aparat države nikako ne dijeli sudbinu realnog sektora na čijoj grbači živi.

I dok realni sektor jedva drži glavu iznad vode, u isto vrijeme glomazni, korumpirani i tromi državni aparat troši glavninu nacionalnog dohotka na održavanje svog nerealno visokog standarda.

Prije ravno pet godina, BiH je ugovorila povoljan kreditni aranžman s MMF-om, uz samo jedan uvjet – da se uposlenima u administrativnom aparatu plaće smanje za 10 posto. Federacija je to učinila 2009. godine, kada je federalni ministar finansija bio Vjekoslav Bevanda, ali efekti su izostali zbog bezočne opstrukcije Sindikata državnih službenika na čelu s aktuelnim predsjednikom Salihom Kruščicom, koji je potaknuo „oštećene“ radnike da tuže federalnu Vladu i da s kamatama naplate ono što im je poslodavac „nezakonito“ uzeo. Naravno, sudovi su presudili na temelju famoznog kolektivnog ugovora.

uporno do zadnjeg momenta

Završen je sastanak predstavnika Vlade Federacije BiH, koju je predvodio premijer Fadil Novalić, i predstavnika Saveza samostalnih sindikata BiH, na čelu sa Ismetom Bajramovićem. U Domu sindikata je razgovor o Prijedlogu zakona o radu trajao satima, ali nije bilo dogovora.

– Pokušali smo se još jednom dogovoriti, nudili smo razne opcije, ali nismo se dogovorili, rekao je nakon sastanka premijer Novalić.

Između ostalog, Vlada je ponudila i da se usvajanje zakona odgodi za sedam dana radi dobijanja na vremenu da se postigne dogovor, ali Sindikat nije ni na to pristao. Sindikat ima isti stav već godinama i definitivno ne namjerava da se ozbiljno dođe do dogovora, rekao je Novalić.

– Sistem ponašanja je opet bio isti. Oni su rekli da imaju 26 primjedbi na zakon, mi smo rekli: “Evo odmah ih zaokružujemo u vašu korist”, jer znamo svi da tih 26 tačaka nemaju veze sa radničkim pravima. Znamo u čemu je problem, to su kolektivni ugovori koji, po njima, ne smiju biti suspendirani i koji nude više prava povlaštenim – rekao je Novalić.

jer ih čeka ovo

Početak kraja kolektivnih ugovora?

Međutim, ono što se najviše proteklih mjeseci pominjalo u ovdašnjoj javnosti nalazi se u zakonu od člana 137. pa nadalje. Riječ je o kolektivnim ugovorima. Član 140. predviđa da kolektivni ugovor može trajati najduže tri godine i primjenjivati se najduže 90 dana nakon isteka roka na koji je zaključen. Član 181. također navodi da se svi važeći, trenutno postojeći kolektivni ugovori, moraju uskladiti sa ovim zakonom u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu, a da, ukoliko se kolektivni ugovori ne usklade u tom roku, prestaje njihova primjena. Znači, tačno je da Vlada FBiH (zapravo MMF, koji je tvorac ovog zakona) ukida kolektivne ugovore, pri čemu nije nikakva utjeha to što će se praviti novi. Naime, član 139. propisuje postupak kolektivnog pregovaranja i kaže da ako se u toku pregovora u roku od 45 dana ne postigne saglasnost za zaključivanje novog kolektivnog ugovora, učesnici mogu da obrazuju arbitražu za rješavanje spornih pitanja, što, naravno, Sindikatu ledi krv u žilama.
Zamislimo slijedeće. Kolektivni ugovor istekne, a nakon toga se u roku od 45 dana ne postigne sporazum o novom. Poslodavci se, recimo, zainate oko nečega, Sindikat se protivi, a predstavnike Vlade ionako samo interesiraju honorari za sjednice. Prema zakonu, onda se ide na arbitražu pred takozvano Mirovno vijeće (član 151), ali bez vremenskih ograničenja i rokova u kojim se mora pronaći rješenje, te propisivanja bilo kakvih pravnih normi prema kojim će suditi Mirovno vijeće. U tom trenutku sve će to početi neodoljivo da podsjeća na čuvenu izreku Winstona Churchilla, koji je rekao da “ako želiš da ne riješiš neki problem, onda samo formiraj komisiju”. Shodno tome, ovaj zakon ne nudi apsolutno nikakvu sigurnost niti garanciju radnicima u smislu šta će biti sa kolektivnim ugovorima nakon tri godine.

Zakon o radu stupa na snagu: Radnici nisu sami i ne trebaju se plašiti
Od danas je u Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi novi Zakon o radu. Vlada Federacije utvrdila ga je 23. jula, bez saglasnosti sa Savezom samostalnih sindikata BiH (SSS) na Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV), a u Parlamentu Federacije BiH usvojen je 30. (Dom naroda) i 31. jula (Predstavnički dom) po hitnom postupku uz protivljenje opozicije.

Usvajanje na Domu naroda pratili su protesti više hiljada radnika ispred zgrade Parlamenta FBiH.

Federalni premijer Fadil Novalić (SDA) tvrdio je u Parlamentu da je Zakon o radu pitanje budućnosti radnika i svih građana, da je bolje rješenje od prethodnog, da će pospješiti zapošljavanje, da nudi bolja prava ženama, povoljnije godišnje odmore…

– Cilj je socijalno balansiranje, bogatiji idu dolje, siromašniji gore, nemamo sve vrijeme ovog svijeta i moramo brzo vući poteze, govorio je tada premijer.

Opozicija je, osim što je osporavala proceduru u kojoj je zakon došao pred parlamentarce, tvrdila da se novim zakonom pojednostavljuju otkazi za radnike, preferira rad na određeno vrijeme i da nema obaveze potpisivanja kolektivnih ugovora.

– Radnici nisu sami i ne trebaju se plašiti. Nećemo dozvoliti da se ugroze radnička i osnovna ljudska prava. Sindikat radi aktivno i pripremamo rješenja, naši pravnici su na dispoziciji svima, a radnike pozivamo da se u što većem broju učlane u sindikat. Zakon stupa na snagu i ne smijemo stajati skrštenih ruku, moramo postupati u skladu s njim sve dok ga ne izmijenimo ili ukinemo, kazao je Ismet Bajramović, predsjednik SSS-a,   povodom stupanja na snagu novog zakona.

Glavni odbor SSS-a sastaće se 31. avgusta kako bi usvojio operativni plan, a u povodu usvajanja Zakona o radu. Nacrtom operativnog plana predviđene su aktivnosti sindikata. U tom dokumentu se predviđa ispitivanje ustavnosti procedure donošenja i sadržaja zakona i to u dva smjera. SSS ne može djelovati ka Ustavnom sudu, ali zato mogu političke partije koje su bile protiv ovakvog načina donošenja zakona, a sindikati će njihovom advokatu ustupiti materijale.
http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ … se-plasiti

 

Relevantni clanci

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.