Mehmed-paša Sokolović

Mehmed-paša Sokolović

PostPostao/la Smail Aga Cengic » Pon srp 03, 2017 8:35 pm

windows7sevn.org Facebook Share
Mehmed-paša Sokolović bio je Bošnjak
23.10.2016.

“Prvi put organiziramo ovakav skup o Mehmed-paši Sokoloviću i porodici Sokolović u historiji Bosne. To govori o stanju, odnosno autocenzuri koju sami sebi namećemo, čak i danas. Na osnovu historijskih dokumenata i obilnosti građe, moguće je govoriti bez ikakvih ustručavanja o brojnim detaljima koji su veoma bitni kako bi se upotpunila historijska slika Mehmed-paše Sokolovića, a ne neka mitološka ili epsko-literarna slika, kako je najčešće prisutno kod nas”

Međunarodni naučni skup “Mehmed-paša Sokolović i porodica Sokolović kroz historiju” održan je 14. oktobra 2016. godine u prostorijama Rektorata Univerziteta u Sarajevu. Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu organizirao je ovaj skup na kojem su prisustvovali poznati i istaknuti historičari, osmanisti, naučnici i historičari umjetnosti iz cijele Bosne i Hercegovine i inostranstva. Govorilo se o Mehmed-paši Sokoloviću i znamenitoj bosanskoj porodici Sokolović iz 16. stoljeća, prvenstveno u svjetlu mnogobrojnih zadužbina i vakufa koje su ostavili Bosni i Hercegovini kako bi se njihovo djelo na odgovarajući način vrednovalo u historiografiji. Kako se na skupu zaključilo, povod ovog skupa bila je i dovršena obnova ćuprije Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, kao i obnova Ferhad-pašine džamije u Banjoj Luci.

Prvi akademski skup o Mehmed-paši Sokoloviću i porodici Sokolović

“Ali, i da nema tog povoda i sudbinskog podsjetnika, Mehmed-paša Sokolović i porodica Sokolović po svome značaju u svjetskoj historiografiji zaslužuju da se o njima napravi skup na akademskoj razini. Nedostatak visokoobrazovnih i naučnih institucija i univerziteta u Bosni na početku 20. stoljeća imalo je za posljedicu potiskivanje i ukidanje akademske nominacije za ‘zemaljski jezik’, gašenja nacionalnog imena za čitav jedan narod i, naravno, uvođenje raznih vrsta autocenzure, čak i proučavanju određenih povijesnih ličnosti iz historije Bosne”, ističe dr. Adnan Kadrić, direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu, te dodaje kako ne možemo biti zadovoljni činjenicom da je ovo prvi akademski skup o Mehmed-paši Sokoloviću i porodici Sokolović u historiji Bosne.

“Prvi put organiziramo ovakav skup o Mehmed-paši Sokoloviću i porodici Sokolović. To govori o stanju, odnosno autocenzuri koju sami sebi namećemo, čak i danas. Na osnovu historijskih dokumenata i obimnosti građe, moguće je govoriti bez ikakvih ustručavanja o brojnim detaljima koji su veoma bitni kako bi se upotpunila historijska slika Mehmed-paše Sokolovića, a ne neka mitološka ili epsko-literarna slika, kako je najčešće prisutno kod nas. Čak ni u regiji nema znanstvenih skupova ovakve vrste, što znači da regija još uvijek nije spremna da te stvari promatra u svjetlu historijskih i arhivskih dokumenata i izvornog materijala, a više je sklona da neke stvari mistificira i da, zapravo, ono što je historijska činjenica prebacuje na polje književnosti. Međutim, današnja je situacija drugačija. Univerzitet u Sarajevu ima dovoljno akademskog i intelektualnog potencijala da se na relevantan način suoči s temama kao što je današnja”, zaključuje Kadrić.

Pretpostavlja se da je Mehmed-paša Sokolović rođen 1505/1506. godine u Bosni, u okolini Rudog, u selu Sokolovići, te na osnovu podataka iz njegove vakufname, vidi se da je on u selu podigao džamiju, osnovnu školu, mekteb za djecu i česmu. Također je u vakufnami odredio da se za dušu njegovog oca svaki dan uči Kur'an. Historičar Ibrahim Alajbegović Pečevija, koji je po majčinoj liniji član porodice Sokolović (njegova majka bila je sestra Ferhat-paše Sokolovića), kaže da su Ferhat-paša Sokolović i Mehmed-paša Sokolović amidžići, a ovu informaciju potvrđuju i izvještaji mletačkih ambasadora na osmanskoj Porti koji su bili jako bliski s Mehmed-pašom Sokolovićem. Pretpostavlja se da je odveden iz Bosne devširmom (uvođenje u vojnu i civilnu službu mladića iz kršćanskih, a na prostoru Bosne i Albanije muslimanskih porodica, koje je vršeno u Osmanskom carstvu) na školovanje u Istanbul. “Postoje informacije da je Husrev-paša Sokolović bio prvi Sokolović koji je doveden na osmanski dvor na školovanje i da je on sprovodio neku vrstu privatne devširme, jer se u nekim dokumentima u Topkapı arhivu spominje da je postojala svojevrsna anketa u kojoj su dvorski paževi pitani koga treba dovesti iz njihovog rodnog kraja. Oni su zatim predlagali najbistrije i najinteligentnije mladiće iz svojih krajeva. Pretpostavlja se da je i Mehmed-pašu Sokolovića na ovaj način preporučio njegov rođak Husrev-paša”, objašnjava dr. Elma Korić, naučni saradnik u Orijentalnom institutu u Sarajevu i član Međunarodnog naučnog odbora. Mehmed-paša Sokolović počeo je funkciju visokog vezira obnašati tek od 1565. godine, a prije toga se nalazio na raznim dvorskim funkcijama. Značajan korak u njegovoj karijeri bila je vjerovatno i činjenica da je bio oženjen kćerkom sultana Selima II i da je i to, osim njegovih izvanrednih sposobnosti, imalo utjecaja da se dugo godina, za vladavine tri sultana, zadrži na funkciji velikog vezira. Ubijen je 1579. godine u atentatu.

Dr. Behija Zlatar, naučni savjetnik i bivša direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu, u svom izlaganju navodi kako su članovi begovskih porodica tokom cijele osmanlijske uprave predstavljali najjači oslonac osmanske vlasti u Bosni i da su zapravo oni vodili glavnu ulogu, ne samo u političkom nego i u ekonomskom i kulturnom životu Bosne. “Jedna od tih porodica svakako je bila i porodica Sokolović. Tokom 16. stoljeća oni su bili na istaknutim položajima u Carstvu, počev od položaja velikog vezira, beglerbega, sandžak‑bega, admirala osmanske flote itd. Ostali su upamćeni kao utemeljitelji brojnih zadužbina, od kojih neke i danas svjedoče svojom ljepotom i grandioznošću o značaju i ugledu Sokolovića”, objašnjava Zlatar.

Bio je vizionar, ali svjestan okolnosti u kojima živi

Diplomatska i državnička karijera Mehmed-paše Sokolovića po različitim osnovama počivala je na širokoj mreži saradnika. Historičari navode da je njegova posebnost ležala u činjenici da je imao državničku viziju koja je imala za cilj uključivanje Osmanskog carstva u svojevrsnu utrku za alternativnim pravcima prema Indiji i Indoneziji te da ga je ova misija činila posebnim u odnosu na prethodne velike vezire.

“Mehmed-paša Sokolović je slanjem jedne ekspedicije brodova želio strateški pozicionirati Carstvo kroz prisustvo osmanskih vojnih i trgovačkih brodova, kao što su to radili Portugalci i Španci. On je također htio uspostaviti posebne odnose s tamošnjim muslimanskim stanovništvom jer su muslimani Indije i Indonezije doživljavali osmanskog sultana kao vrhovnog vladara svih muslimana u svijetu pa su od njega tražili pomoć kada je ona bila potrebna. Njegova vizija nije bila iluzija jer je imao vojne potencijale, imao je sve materijalne predispozicije i, što je najvažnije, imao je podršku sultana”, pojašnjava Muamer Hodžić, osmanist i viši stručni saradnik na Orijentalnom institutu u Sarajevu.

Hodžić u nastavku svog izlaganja tvrdi kako je Mehmed-paša imao viziju koja ga je izdvajala od ostalih službenika, ali i pragmatizam u smislu da je bio veoma svjestan okolnosti u kojima živi i rasporeda političkih snaga na dvoru. “On je imao u planu prokopavanje dva važna kanala, jednog na sjevernoistočnom dijelu između rijeke Don i Volga, a drugog na južnom dijelu carstva između Sredozemnog mora i Crvenog mora, odnosno Sueskog kanala. Na ovaj način, vladar Osmanskog carstva kontrolirao bi sve ono što do tada nijedan vladar nikada nije kontrolirao. Ovi se planovi nisu realizirali iz prostog razloga što se to u tom historijskom trenutku tehnički nije moglo izvesti. Koliko su njegove ideje bile vizionarske, pokazuje i činjenica da je kanal između rijeka Don i Volga prokopan tek za vrijeme Sovjetskog saveza, dok je Sueski kanal prokopan u drugoj polovini 19. stoljeća, a on je ove ideje htio sprovesti u djelo 1569. godine”, konstatirao je Hodžić.'
“Buncaju ljudi i postaju umorni od života kad nemaju pred sobom neki cilj prema kome bi upravili svaki svoj napor i svaku svoju misao.” Marko Aurelije
Avatar korisnika
Smail Aga Cengic
 
Postovi: 790
Pridružen: Sub kol 23, 2014 11:39 pm
Lokacija: U carevoj bašči

Vrati se na: Sve ostalo

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju