Strana 38 od 39

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostano: Čet ožu 07, 2019 2:27 pm
Postao/la admin
NAMJENSKA INDUSTRIJA
Fabrika Igman pustila u rad novu liniju za proizvodnju pištoljske municije

Slika

Kompanija Igman iz Konjica danas je pustila u rad novi pogon za proizvodnju pištoljske municije.
Federalni premijer Fadil Novalić izjavio je nakon obilaska da je novi pogon rezultat politike Vlade FBiH koja kao vlasnik Igmana već četvrtu godinu ne uzima profit koji fabrika ostvaruje, već ga usmjerava u nova investiranja.

"Nakon ove bit će modernizirane i druge proizvodne linije, a Federacija ni ove godine neće uzimati profit od Igmana već će on biti korišten za razvoj fabrike, nova radna mjesta, nove tehnologije i nova tržišta", naveo je Novalić.

Dodao je da je Igman prva firma koja je na taj način pravila svoje poslovanje, nakon nje i Gineks u Goraždu, a trenutno po istom principu pomažu PRETIS u Sarajevu.

Direktor Igmana Džahid Muratbegović pojasnio je da je u novi pogon investirano oko sedam miliona eura, a da je kapacitet proizvodnje 50 miliona metaka godišnje.

Istakao je da jedan proizvođač kasni s isporukom dijela opreme ali da će pogon biti kompletiran do kraja maja.

Kada bude kompletiran, novi pogon će zapošljavati oko 100 od ukupno 1.173 radnika Igmana.

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostano: Čet ožu 07, 2019 3:23 pm
Postao/la admin
BiH u 2018. povećala izvoz mlijeka, ali i dalje uvozimo u vrijednosti do 154 miliona KM godišnje

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa USAID/Sweden Farma II projektom, danas je u Sarajevu prezentirala vanjskotrgovinjsku razmjenu BiH za sektore mlijeka i peradarstva.

Prema analizama, izvoz u sektoru mljekarstva u 2018. bilježi značajan porast u odnosu na 2017. godinu (12,8 miliona KM ili 17%), uz napomenu da istovremeno raste i uvoz. Ukupno je u 2018. godini izvezeno mliječnih proizvoda u vrijednosti 89 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 54 na 58 posto. Deficit je vrlo visok i iznosi 65 miliona KM jer ukupan uvoz je 154 miliona KM.

U sektoru peradarstva zabilježen je blagi pad izvoza u 2018. (2 posto), uz nešto veće povećanje uvoza 16 posto). I pored toga BiH u razmjeni bilježi suficit od 15 miliona KM, jer je vrijednost izvoza bila 54, a vrijednost uvoza 39 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je 139 posto.

Tokom prezentacije, diretkor Misije USAID-a u BiH Peter Duffy kazao je da je ostvaren napredak u oba spomenuta sektora.

"Uime USAID-a i Ambasade Švedske u BiH veoma mi je drago da mogu reći da se vidi napredak u sektorima peradarstva i mljekarstva u BiH. Posebno u sektoru mljekarstva BiH je pokazala značajno povećanje izvoza u Crnu Goru i Srbiju, naročito iz Republike Srpske. Također smo veoma zadovoljni uspjehom u sektoru peradarstva. USAID i švedska SIDA uložili su vemo mnogo truda kako bi podržali peradarski sektor, tako da smo upsjeli dobiti dozvolu za izvoz mesa peradi u EU, što smatramo velikim uspjehom. Međutim, ostalo je još mnogo toga da se uradi. Željeli bismo da strateški gledano pokrenemo izvoz jaja i pored činjenice da je ovo veoma konkurentan region", kazao je Duffy.

Dodao je da je glavna pouka da BiH može proizvoditi poljoprivredne proizvode visokog kvaliteta i da ih može izvoziti.

U sektoru meljkarstva struktura razmjene i dalje je nepovoljna, jer BiH najviše izvozi mlijeko i pavlaku (66 posto izvoza tj. 59 mil. KM), dok uvozi prvenstveno sir (49 posto uvoza tj. 77 mil. KM). Ipak, zabilježen je pozitivan trend u strukturi izvoza, gdje je poraslo učešće jogurta, a smanjilo se učešće dugotrajnog (UHT) mlijeka.

Tržište Crne Gore zadržalo je prvu poziciju na listi izvoznih zemalja, uz vrlo visok trend rasta (37,5 posto) u odnosu na 2017. godinu (izvoz je u 2018. godini dostigao vrijednost od 33 miliona KM). Posebno je pohvalno to što raste izvoz fermentiranog programa (jogurta i drugih proizvoda) na tržište Crne Gore.

Analize pokazuju da je došlo do značajnog pada izvoza mliječnih proizvoda u Hrvatsku (sa 15 na 9 miiiona KM, tj. pad od 38 posto), i to najviše u kategoriji dugotrajnog mlijeka. Dublja analiza USAID/Sweden Farma II projekta i Vanjskotrgovinske komore BiH otkriva da je na tržištu Hrvatske došlo do velikog pritiska mlijeka iz drugih EU zemalja, prvenstveno Slovenije i Mađarske, uz znatno niže cijene od onih koje nude bh. izvoznici. Ohabruje rast izvoza jogurta na ovo tržište, a treba podsjetiti da je Bosni i Hercegovini od augusta 2018. godine dozvoljen izvoz proizvoda iz A i B kolone u Evropsku uniju (u šta spadaju proizvodi od pasterizovanog mlijeka).

Vrlo ozbiljan problem za sektor mljekarstva nastao je uvođenjem carina od 100 posto od strane Kosova, u novembru prošle godine. Izvoz na ovo tržište je pao za 21 posto u istom mjesecu (u odnosu na novembar 2017.), da bi već u decembru pao za 74 posto. Tržište Kosova učestvovalo je sa oko 11 posto (10 miliona KM godišnje) u ukupnom izvozu i dok se ovo pitanje ne riješi procjenjuje se da će izvoznici mlijeka mjesečno gubiti plasman od oko 850.000 KM. Za tri i po mjeseca koliko je ova odluka na snazi, gubitak (u vidu nerealizovanog izvoza) je procijenjen na oko 2,5 miliona KM. Pored mogućeg gubitka izvoza u iznosu od oko 10 miliona KM godišnje, ostankom carina bh. izvoznici imaće znatno veće dugoročne štete u vidu gubitka kupaca i tržišne pozicije.

U sektoru peradarstva u strukturi izvoza nastavljaju dominirati prerađevine od mesa peradi sa 73 posto vrijednosti ukupnog izvoza (gotovo 40 miliona KM), nakon čega slijedi izvoz mesa peradi (17 posto, jaja 6 posto, i žive peradi 4 posto). S druge strane BiH najviše uvozi meso peradi (61 posto uvoza, tj. 24 miliona KM), zatim prerađevine od mesa peradi (19 posto), jaja (11 posto) i živu perad (9 posto). Najveća promjena se desila kod mesa peradi, gdje je značajno porastao uvoz (sa 19 na 24 miliona KM), uz istovremeni pad izvoza (sa 11 na 9 miliona KM).

Kada su u pitanju tržišta, na prvo mjesto je izbila Makedonija sa 15 miliona KM izvoza u 2018. godini, a Srbija je sa 14 miliona pala na drugo mjesto. Značajnih 12 miliona KM je plasirano na tržište Kosova, dok je Crna Gora na četvrtom mjestu sa 11 miliona izvoza. Na četiri spomenuta tržišta ostvareno je 97 posto ukupnog izvoza, što pokazuje vrlo visoku koncentraciju na jako malom broju tržišta.

Otvaranje tržišta EU trebalo bi pomoći da se ovaj trend promijeni, prvenstveno kroz očekivani izlazak na tržište Hrvatske, u koju smo 2012. godine plasirali 14,3 miliona KM iz sektora peradarstva. S druge strane, ukoliko se problem izvoza u Kosovo uskoro ne riješi, moguće je očekivati ozbiljan pad izvoza i dugoročne probleme sa plasmanom na to tržište, sa značajnim posljedicama na cijeli sektor.

U okviru prezentacije predstavljen je i Katalog mliječne i mesne industrije BiH u kojem su predstavljeni izvozni potencijali kompanija iz BiH.
https://www.klix.ba/biznis/privreda/bih ... /190307071

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostano: Ned ožu 10, 2019 10:23 pm
Postao/la admin
U Busovači otvorena 34. benzinska pumpa kompanije Hifa Petrol

Najuspješnija bh. naftna kompanija, Hifa Petrol, otvorila je 34. benzinsku pumpu u Busovači. Novootvorena benzinska pumpa, akvizirana od firme Čago Petrol, nalazi se na adresi Nikole Šubića Zrinskog bb.

U svojoj ponudi Hifa Petrol svojim korisnicima nudi visokokvalitetna HPLUS EURO 6 goriva vrhunskih perfomansi koja su obogaćena aditivima najnovije generacije i svakom vozilu donose poboljšanu ekonomičnost te osiguravaju smanjenu potrošnju, veću snagu i dokazano smanjuju emisiju štetnih gasova.

U sastavu modernog maloprodajnog objekta Hifa Petrola, pored visokokvalitetnih HPLUS goriva vrhunskih perfomansi, nalazi se brendirana trgovina "HP SHOP" sa širokim asortimanom robe po vrlo povoljnim cijenama, vlastita linija motornih ulja HG Line i mirisa HG Fresh. U sklopu benzinske pumpe uskoro počinje sa radom i mjenjačnica.
https://www.akta.ba/vijesti/u-busovaci- ... trol/99434

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostano: Ned ožu 17, 2019 2:35 pm
Postao/la admin
USPJEŠNA GODINA ZA BOSNALIJEK, PRIHODI PORASLI ZA 10 POSTO

Prošla godina je bila izuzetno uspješna za najveću farmaceutsku kompaniju u Bosni i Hercegovini. Bosnalijek d.d. je u 2018. godini ostvario značajan rast prihoda i dobiti, čime je nastavljen pozitivan trend iz proteklih nekoliko godina.

INOZEMNA TRŽIŠTA
Kako je za Fenu potvrdio generalni direktor Nedim Uzunović, poslovni prihodi Bosnalijeka bilježe rast od 10% u odnosu na 2017. godinu, a kao i prethodnih nekoliko godina, Bosnalijek je najveći dio svojih prihoda od prodaje, čak 76%, realizirao na inostranim tržištima.

Pozitivan trend imaju i svi ostali finansijski pokazatelji, poput EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) koja je iznosila 25,5 miliona KM, što je 10% više u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarena je dobit prije oporezivanja od 15 miliona KM, odnosno 14% više u odnosu na 2017. godinu.

ZNAČAJNE INVESTICIJE
Također, 2018. godinu su obilježile i značajne investicije u proširenje proizvodnih kapaciteta, kao i okončanje radova na novim laboratorijama za kontrolu kvaliteta, što su ključni preduslovi za rast i razvoj Bosnalijeka u budućnosti.

Generalni direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović ističe da postignuti rezultati predstavljaju snažan preduslov za nove investicije i nova radna mjesta, a ujedno doprinose i jačanju domaće privrede.
http://business-magazine.ba/2019/03/17/ ... -10-posto/

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostano: Ned ožu 17, 2019 9:11 pm
Postao/la admin
Hifa Oil otvorila pumpu u Podgorici

Svečanim otvaranjem svog prvog maloprodajnog objekta u glavnom gradu Crne Gore – Podgorici, Hifa Oil vodeći distributer nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini, postala je i zvanično prva domaća kompanija koja u ovom segmentu poslovanja izlazi na inozemna tržišta.

Svečanom činu prisustvovali su otpravnica poslova Ambasade Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Moamera Hambo, ambasador Crne Gore u Bosni i Hercegovini Nj. E. Milan Lakić, zatim Kemal Grbović ispred Grada Podgorice, Ratko Stijepović predsjednik Skupštine gradske opštine Golubovci u kojoj se nalazi objekat, predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović kao i brojni privrednici i poslovni partneri iz Crne Gore, i drugi uvaženi gosti.

Obrativši se prisutnima Kenan Ahmetlić izvršni direktor i član Uprave kompanije Hifa Oil, izrazio je zahvalnost za podršku lokalnih vlasti prilikom izgradnje ovog multifunkcionalnog objekta.

“To smo prepoznali kao znak dobre volje i želje za povezivanjem privrede između dvije susjedne države”, kazao je Ahmetlić.

On je istakao da je Crna Gora dobila prvog privatnog distributera naftnih derivata koji će biti balans ove robe na tržištu.

“Bosanskohercegovačka privatna naftna kompanija Hifa Oil u prošloj godini je plasirala 300.000 tona naftnih derivata na tržišta 9 zemalja Evrope. Od toga je Hifa Oil Crna Gora plasirala i distribuirala 10 miliona litara naftnih derivata.”
https://www.biznisinfo.ba/hifa-oil-otvo ... podgorici/