ANU BH iz 1987.g.: Desanka Kovačević-Kojić o Vlasima

u najvećem broju se nalaze u Hercegovoj zemlji; kasnije za vrijeme turaka šire se po cijelom Bosanskom pašaluku a od polovine 19.vijeka pod nacionalnom propagandom iz susjedne Srbije, započinje proces srbiziranja pravoslavnih Vlaha

ANU BH iz 1987.g.: Desanka Kovačević-Kojić o Vlasima

PostPostao/la admin » Pet sij 25, 2013 6:52 pm

windows7sevn.org Facebook Share
Image

Image
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5663
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: ANU BH iz 1987.g.: Desanka Kovačević-Kojić o Vlasima

PostPostao/la admin » Pet sij 25, 2013 6:54 pm

Tokom XIV vijeka došlo je do naglog porasta vlaškog stanovništva. Naročito od sredine XIV vijeka, iz godine u godinu ima sve više podataka o Vlasima iz dubrovačkog bližeg ili daljeg zaleđa koji sklapaju ugovore o prevozu robe, uzimaju stoku na čuvanje ili s ebave pojedinačnim prodajama stočnih proizvoda. Takođe su vrlo česte tužbe protiv Vlaha koji su napravili prekršaj, opljačkali, ozlijedili ili prevarili nekog Dubrovčanina. Uz imena tuženih, navode se i imena Vlaha svjedoka, i to često u znatnom broju.
Gotovo u svim slučajevima, pored imena Vlaha sa današnjeg hercegovačkog prostora, naznačeno je kome katunu pripadaju. Katun označava privrednu i društvenu zajednicu ljudi koji su međusobno povezani srodstvom i određenom unutrašnjom organizacijom i imena katuna su izvedena gotovo redovno od ličnog imena i prezimena njihovog starješine. Poredani hronološkim redom kako se prvi put javljaju, to su bili slijedeći katuni:
1297. Burmazi
1354. Drobnjaci
1356. Predojević
1366. Mirilović
1366. Zlokruha
1367. Žur (Žurovići)
1368. Ugarci
1368. Vlahovići
1369. Tomić
1376. Vragović
1377. Plijeske
1377. Prijeraci
1379. Kresojevići
1386. Perutinić
1393. Kutlović
1397. Maleševci

Image

Danas nije moguće utvrditi geografski položaj svih vlaških katuna iz srednjeg vijeka, jer su se mnogi stari topografski nazivi vremenom izmjenili i nestali na terenu, a i vlaške grupe su se često selile.
O ovom pitanju saznajemo mnogo iz turskih deftera koji čak pružaju podatke o broju vlaških kuća, što nije bio slučaj kod dubrovačkih izvora.
Prema popisu 1468/69. godine, Vlasi se ne javljaju u kompaktnim masama, već su zabilježene grupacije Vlaha u nahiji Neretvi, oko Sarajeva, u nahiji Bobovcu i nahiji Dubrovnik.
Na prostoru današnje Hercegovine nalazila se OGROMNA grupacija Vlaha koja je brojila 4616 kuća i 998. neoženjenih. U novom popisu 1477.g. broj vlaških kuća je naglo skočio na blizu 7.000, što se objašnjava činjenicom da je u međuvremenu došlo do proširenja i učvršćivanja osmanske vlasti u Hercegovini pa i do priključivanja novih vlaških skupina.
Na osnovu podataka o broju katuna i kuća za svaku vlašku skupinu, može se odrediti njihova jačina, pa je tako najveća katunska grupacija u Hercegovoj zemlji bila na istoku, u predjelu Rudina, a na zapadu, druga po veličini skupina Vlaha, Donji Vlasi.

Image
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5663
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: ANU BH iz 1987.g.: Desanka Kovačević-Kojić o Vlasima

PostPostao/la admin » Pet sij 25, 2013 7:15 pm

70 tih godina 15.vijeka, Donji Vlasi su se sastojali od više vlaških grupa (Burmazi, Vlahovići, Bančići, Goduni, Primilovići, Nenkovci, Mirilovići, Horojevići, Predojevići, Pocrnje, Boluni i HRABRENI). Bile su smještene u ljubinskom, stolačkom i bilečkom kraju. Tamo su se naselili PRIJE dolaska Turaka, ali se ranije nigdje ne sreću pod zajedničkim imenom Donji Vlasi.
Iza ove skupine slijede Vlasi Banjani, Drobnjaci, Vlasi u nahiji Mileševo, Mostaru, Humu, Krički i Vlasi Heraka Vraneša, zatim Vlasi čije skupine broje ispod 200 kuća (nahija Kukanj, zatim Vlasi Zupci, Mataruge, Riđani itd.). Iz rasporeda katuna se vidi da su Vlasi uglavnom grupisani na jugu i jugoistoku hercegove zemlje.Ime planine Vlašić se takođe dovodi u vezu sa Vlasima i njihovim staništima.
Tako je na cijeloj teritoriji bosanske države bilo manjih ili većih grupa Vlaha stočara, s tim da su najbrojniji i najviše poznati Vlasi na prostoru današnje Hercegovine.
U povelji kojoj Juraj, sin Hrvojevog brata Vojslava, daruje humskoj vlasteli gradove oko ušća Neretve, pominju se Srbi i Vlasi kao POSEBNE kategorije stanovništva.
(ova povelja u svom originalu se može pogledati ovdje)

Ova podjela ima svoje korijene još iz vremena kada su ovi krajevi, odnosno Humska zemlja, pripadali srpskoj državi.

U Dubrovniku su pravili razliku između dvije kategorije stanovništva iz njihovog zaleđa nazivajući jedne Vlasima, druge Slovenima, ili znatno rjeđe Bošnjanima.16)
16) fusnota – u dubrovačkoj građi se veoma često javljau termini Vlasi i Sloveni. O značenju ovih pojmova ukazao Simpozijum «Vlasi u 15. i 16.vijeku, Radovi ANUBIH, LXXIII, Sarajevo 1983, Diskusija: 152, 168 itd.
«Vlashi et Bosgnani» J.Tadić, Pisma i upustva dubrovačke republike, I, CKA, Beograd 1935, 331.
(ovaj izvor se može pogledati ovdje)

Ovu podjelu su prihvatili i turski izbori, pa u popisu iz 1477.g. pojavljuju se izrazi «srpske zemlje» i «staništa Srba» za RAZLIKU od zemalja koje su u posjedu Vlaha.


!
klikni na sliku radi uvećanja :shhh:
141turci razlikuju srbe od vlaha.GIF


Vlaške mase naseljene u planinskim krajevima današnje Hercegovine živjele su stočarskim životom, organizovane u svoje katune. Teškoće za Vlahe u pogledu zimskih ispaša nastaju 1399.g. kada su Dubrovčani kupili od bosanskog kralja Slansko primorje i kada nisu više dozvoljavali da pomenuto Primorje služi SUSJEDNIM Vlasima kao zimovište.
Još i prije dolaska Turaka, kako to dubrovački izvori pokazuju, na prostoru Hercegove zemlje, započeo je proces teritorijalizacije Vlaha. Uporedo sa stalnim naseljavanjem Vlaha dolazi i do njihovog prelaska na zemljoradnju, naročito u plodnim krajevima, kao i u krajevima opustošenim ratovima.

Image
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5663
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: ANU BH iz 1987.g.: Desanka Kovačević-Kojić o Vlasima

PostPostao/la admin » Pet sij 25, 2013 7:17 pm

Vlasi su se bavili i vojnom službom i službom čuvara puteva. Vremenom raste njihova uloga u prenošenju robe na konjima, U stvari, najveći borj ugovora Dubrovčana sa Vlasima o transportu robe potiče iz prvih decenija 15.vijeka.
Nagli uspon kontinentalne trgovine i trgovačkog prometa tokom prve polovine 15.vijeka dao je novi podsticaj trgovačkoj aktivnosti Vlaha.
Vlasi su odavnine održavali neke oblike trgovinske razmjene sa Dubrovnikom, ali se tek u drugoj polovini 14.vijeka javljaju podaci i njihovom sve jačem uključivanju u trgovinu, a nalaze se i podaci i raznim oblicima njihovog poslovnog kontakta sa Dubrovčanima.

Image

Kako je već ranije ukazano, u drugoj polovini 14.vijeka došlo je do porasta vlaškog stanovništva na prostoru današnje Hercegovine i taj se proces intezivno nastavlja u prvoj polovini 15.vijeka, kada od 20tih godina 15.vijeka započinje teritorijalizacija Vlaha koja vremenom uzima sve više maha. Uporedo sa NASELJAVANJEM Vlaha došlo je i do njihovog prelaska na zemljoradnju.

Image
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5663
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna


Vrati se na: Vlasi u srednjovjekovnoj Bosni

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron