Pozitivni primjeri BH ekonomije

hrvata, srba....

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostao/la admin » Čet lis 25, 2018 9:47 pm

windows7sevn.org Facebook Share
Najuspješnija ‘među-entitetska’ investicija: Uloženo 5 miliona KM, izvoz za Evropu!

Fabrika radijatora u Loparama, koja je uspješno privatizirana prije godinu, sa stotinjak zaposlenih, zaokružila je proces proizvodnje u četiri značajna sektora, kaže Mahir Hamzić, direktor fabrike.
Ističe da ova fabrika trenutno proizvodi kotlove za grijanje, rezervoare za gorivo, radijatore i pelet.

Kako je BiznisInfo ranije pisao, proizvodnja je pokrenuta nakon desetogodišnjeg stečaja zahvaljujući firmi „Lafat Komerc“ iz Kalesije, koja je kupila pogone kompanije Termal u Loparama.
– Nedavno smo pokrenuli pogon za proizvodnju peleta u kojem radi 15 radnika. Ovo je trenutno jedina fabrika u regionu koja proizvodi kotlove, radijatore i pelet. U BiH smo jedina fabrika ovog tipa, jer samo mi proizvodimo radijatore. Radimo za domaće tržište, ali smo orijentirani i na izvoz. Dok razgovaramo, jedan šleper radijatora i kotlova otpremamo za Srbiju. Orijentirani smo, inače, na tržište istočne Evrope, ali rezervoare isključivo izvozimo u Holandiju. Radimo u dvije i tri smjene, sve po potrebi. Još intenzivno tragamo za kvalitetnom radnom snagom. Neophodni su nam varioci – kaže Hamzić.

Ističe da je orijentacija izvoz na evropsko tržište te da se proizvodnjom radijatora postepeno osvaja onaj predratni kapacitet, kada su radijatori iz Lopara bili dominantni na evropskom tržištu.
Potrebe za radijatorima su velike i moramo utrostručiti postojeći kapacitet da bismo zadovoljili zahtjeve svih kupaca. Od početka smo planirali optimalan broj od 150 radnika i to je naš krajnji cilj. Plaće redovno isplaćujemo, kao i sve druge obaveze prema državi. Fabrika je godinama bila u agoniji, tavorila u stečaju i neizvjesnosti, tako da je nakon ponovnog pokretanja doživjela i drugi rođendan – ističe Hamzić za Dnevni avaz.

Kaže da repromaterijal za kotlove, rezervoare i radijatore uvoze iz Turske, Italije, Srbije, Austrije i drugih zemalja.

– Imamo dobru saradnju s lokalnom zajednicom i već smo pokrenuli inicijativu za otvaranje jednog odjeljenja zavarivača u Srednjoškolskom centru u Loparama. U Čeliću postoji takvo odjeljenje i učenici već drugu godinu kod nas obavljaju praksu. Sirovinu za pelet nabavljamo na području Majevice, ali i Romanije – kaže Mahir Hamzić.
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5732
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostao/la admin » Ned lis 28, 2018 11:04 am

Procvat texitelne i obućarske industrije u BH

Prema podacima Asocijacije tekstila odjeće, kože i obuće Vanjskotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina ostvarila je u prošloj godini izvoz obuće u vrijednosti od 642,6 miliona maraka, dok je uvoz iznosio 318,9 milijuna maraka te je ostvaren suficit od 323,7 miliona, piše Večernji list BiH.
Više od polovine obuće izvozi se u Italiju (52%), potom u Njemačku (11%), Austriju, Francusku, Sloveniju te Hrvatsku.

Skoro 90% naše proizvodnje obuće zasniva se na tzv. lohn poslovima, koncipiranim na angažiranju jeftine radne snage za najpoznatije svjetske modne brendove.
Domaće firme iz ove branše nisu u poziciji razvijati vlastiti proizvod, samim tim i svoj brend.

Iako zvuči nevjerovatno, u Lipnici kod Tuzle postoji firma pod nazivom Bosit Industry čiji je suvlasnik i direktor Miralem Bajraktarević, koji kaže kako s talijanskim partnerima izvanredno sarađuje te objašnjava kako Pradine cipele proizvodi tim od 102 radnika različitih struka, među kojima su pretežito osobe slabijeg socijalnog statusa poput samohranih majki, invalida te demobilisanih boraca.

Oni mjesečno proizvedu oko sedam hiljada pari različite Pradine obuće.

Firma Sanino, koja u Derventi i Prnjavoru radi za poznate svjetske brendove, već godinama proizvodi obuću za Adidas. Ove godine pozlaćene niti, logo Mundijala, vrhunski materijali od klokanove kože, kao i rad žena iz ove tvornice – rezultirali su 351 kopačkom za nogometne suce Svjetskog prvenstva u Rusiji. Za Adidas su do sada napravili milione kopački.

„Ovaj artikl Copa Mundiale radi se više od 30 godina, naša firma do sada je Adidasu isporučila više od 12 miliona pari – izjavio je nedavno Radovan Pazurević, direktor tvornice Sanino.

Ubrzo nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u, Melania Trump od tehničkog direktora tvornice Bema u Banjoj Luci Marinka Umičevića na dar je dobila dva para cipela u nadi da će ih uskoro nositi u Bijeloj kući.

U Derventi i Prnjavoru, osim sportske, proizvode i modnu obuću. Ukupno 900 zaposlenih u ovim dvama gradovima godišnje proizvede blizu milion i 800 hiljada pari obuće za izvoz.

Uz obuću, bh. radnici položili su ispit izrade odjeće čija cijena u svjetskim metropolama doseže vrtoglave iznose.

Tokom 19 godina kompanija Contessa u Tešnju proizvela je više od dva miliona različitih odjevnih predmeta, isključivo za zahtjevno europsko tržište. Proizvode isporučuju i imenima kao što su Versace, Cavalli, Dolce&Gabbana, Diadora, Sportalm, Moschino, Uni&forma, Goretex…
Contessa na šest proizvodnih linija proizvodi tri skupine proizvoda: sportsku odjeću s posebnim karakteristikama, specijalnu odjeću i proizvode za namještaj (stolice, fotelje i sl.).

Radi se punom parom
Od ukupne proizvodnje, 99% proizvoda ide do stranog kupca izravno ili preko namještaja koje Contessini kupci izvoze. Kupac sportske opreme iz Italije jedan je od najvećih svjetskih inovatora u ovoj oblasti. Jedna od karakteristika sportske opreme jest da u bilo kakvim temperaturnim uvjetima odjeća sprječava gubitak energije (topline) sportašima.

Najnoviji uspješni primjer iz Bosne i Hercegovine je tekstilna firma Bontex iz Maglaja koja već nekoliko godina bilježi uspješne poslovne rezultate, a nakon plasmana više od 50.000 košulja na švicarsko tržište, na red je došla Italija i plasman košulja za njihove karabinjere.

Direktor Bontexa Senajid Husić kazao je da su u testnoj fazi prije dvije godine izradili 10.000 košulja za talijansku policiju te da je posljednji međunarodni natječaj najviše sreće donio upravo njima.

“Napravili smo perspektivu ove firme tako što smo, uz tehnološki aspekt, ulagali i u certifikate jer smo znali da će Evropa to tražiti. Danas sve to imamo, tako da možemo ravnopravno konkurirati na međunarodnim tenderima i širiti se na zemlje Evrope”, kazao je Husić.

Dodao je kako stanje u tekstilnoj industriji nije nikada bilo na zavidnoj razini, ali kako se trudi biti dobar poslodavac.

“Krenuli smo u jednu tešku i kompleksnu fazu, ekonomski skupu, ali računamo dugoročno da će se to kompenzirati te da ćemo doći do rezultata. Svjesni smo da je ono što Evropa nudi mala količina i da to brzo prođe. Trenutno radimo puno uzoraka za firme u Njemačkoj i Austriji, a računamo da ćemo imati 5 do 10 posto od svega toga. Ako budemo imali toliko posla, koji je ekonomski opravdan, mislim da ćemo moći pratiti situaciju na tržištu”, zaključio je Husić.

Vecernji.ba / BiznisInfo
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5732
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostao/la admin » Uto sij 22, 2019 9:09 pm

Kompanija Bingo doo Tuzla otvorila je 194. poslovnicu, supermarket u Jablanici ukupne površine oko 1.000 metara kvadratnih, vlastitog prostora, na dvije etaže sa maloprodajom prehrambene i robe široke potrošnje.

Svečanom otvorenju prisustvovao je veliki broj građana Jablanice, a simbolično presjecanje vrpce obavili su Općinski načelnik Salem Dedić, Izvršni direktor kompanije Edin Ibrahimović i Amela Manigoda, šefica objekta poslovnice. U prizemlju objekta nalaze se prehrambeni i hemijski artikli, a na spratu je smješten bogat izbor tekstila, igračaka, kućnog tekstila, posuđa i bjele tehnike.
U supermarketu je zaposleno ukupno 29 radnika, onih koji su „preuzeti“ iz Konzuma te novozaposleni radnici.

Otvoren tržni centar Robot u Brezi

Slika

Grupacija Robot je u Brezi otvorila svoj 28. objekat u Bosni i Hercegovini. Objekat obuhvata preko 2600 m2, koji su većinom na raspolaganju domaćim proizvođačima. Za kupce su pored širokog asortimana koji se nalazi na policama tržnog centra Robot, organizovane promocije i degustacije Robotovih poslovnih partnera i njihovih artikala.

Otvorenje tržnog centra Robot u Brezi svojim prisustvom uveličao je i načelnik općine Breza, Munib Zaimović koji je pozdravio trud i namjeru grupacije Robot da Brezi pruži centar koji uvijek stoji na strani kupaca i njihovih potreba.
Ispred tržnog centra Robot uručena je novčana donacija u iznosu od 5 000 KM općini Breza i donacija u iznosu od 1 000 KM za potrebe opremanja mekteba Islamske zajednice u Brezi.

U nedjelju 16.12.2018. godine TC Robot Breza je organizovao plesnu zabavu za djecu u sklopu koje će mališane uveseliti posjeta Maše i Mede, Sunđer Boba, Oddbodsa i Robija. Osim maskota iz crtanih filmova djeca će se zabavljati uz facepainting i tattoos.

Slika

U tržnom centru Robot u Brezi zaposleno je 70 radnika sa područja Breze i okolnih mjesta, što znatno doprinosi smanjenju stope nezaposlenosti u ovom području. U svakom slučaju građani Breze i šire okoline mogu biti vrlo zadovoljni jer su dobili jedan moderan trgovački objekat sa velikim asortimanom roba počevši od prehrane i hemije pa sve do modnog i kućnog tekstila, posuđa, bijele tehnike, kućanskih aparata, alata itd. U Robot centru u Brezi na drugom spratu kupcima je na raspolaganju kafe restoran i velika igraonica za djecu. Kompanija Robot za prva četiri mjeseca naredne godine najavljuje otvorenje nove tri poslovnice i to u Travniku, Hadžićima i Doboj Jugu, čime će se broj maloprodajnih objekata povećati na 31. Pored ova tri za 2019. godinu grupacija Robot planira otvoriti još tri objekta gdje će se otvoriti preko 300 novih radnih mjesta. Dugoročni plan kompanije Robot jeste otvarati još pet do šest novih poslovnica godišnje.

Kompanija Robot je osnovana u Bosni i Hercegovini 1995. godine i od tada do danas izrasla je u respektabilnu grupaciju. Osnovna djelatnost kompanije je veleprodaja i maloprodaja tehničkim robama, robom široke potrošnje i prehrambenim proizvodima, maloprodajni lanci - shopping centri, kao i obavljanje uslužnih djelatnosti.

Grupacija Robot raspolaže sa preko 160.000 m2 vlastitog prodajnog, skladišnog i proizvodnog prostora, te zapošljava preko 2 000 radnika.
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5732
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostao/la admin » Uto sij 29, 2019 11:39 am

AC Food: Došli smo u Veliku Kladušu i Agrokomerc da ostanemo, pokrećemo proizvodnju i brendove

Nakon što je krajem marta, putem novoosnovane firme AC Food d.d. Velika Kladuša, AS Group kupio znatan dio postrojenja velikokladuškog Agrokomerca, u nepuna tri mjeseca pokrenuti su pojedini pogoni nekadašnjeg krajiškog diva prehrambene industrije, započet je otkup poljoprivrednih proizvoda od kooperanata, a zaposlen je i određeni broj radnika.
Firma AC Food d.d. Velika Kladuša, članica AS Group, uplatila je 28. marta ove godine 3,05 miliona KM na račun Agrokomerca d.d. Velika Kladuša, čime je i zvanično kupila skoro trećinu postrojenja Agrokomerca u naselju Polje u ovom gradu. Tada je kupljena tvornica stočne hrane, dva pogona za preradu voća i povrća, jedan skladišni prostor te postrojenje u kojem se nalazi pržionica kafe.

Započet otkup od kooperanata, pokrenut pogon za preradu duboko zamrznutog voća


Da su od starta krajnje ozbiljni u svojim nakanama, pokazuje i činjenica da je kompanija AC Food već započela otkup poljoprivrednih proizvoda od kooperanata s područja Unsko-sanskog kantona.

"Ušli smo u posjed kompanije kada smo u mogućnosti djelovati ad hoc i želimo reagirati što je moguće efikasnije. S tim u vezi, fokusirali smo se na potrebe tržišta i sezonske proizvode. Imamo namjeru otkupiti 200 tona kultiviranih jagoda za poznatog kupca, međutim, susrećemo se s problemom nedovoljnog broja kooperanata. Također, zanima nas otkup kornišona u količini od 50 do 70 tona, zatim paprika i drugog povrća u manjim količinama", rekao je u razgovoru za Klix.ba Smail Korajlić, direktor AC Food d.d. Velika Kladuša i predstavnik Uprave AS Group.

Prema njegovim riječima, već je pokrenut pogon za preradu duboko zamrznutog voća, dok pogon za preradu povrća pripremaju za nadolazeću sezonu.

"Namjera nam je da ponovo pokrenemo proizvodnju supa i začina i poznatog brenda Vegedor. Imamo tehnologiju koja nam omogućava proizvodnju po visokim standardima kvaliteta, od njive do trpeze. Vjerujem da ćemo u tom smislu vrlo brzo vratiti pozicije koje su ovi proizvodi iz Velike Kladuše imali na policama na domaćem, ali i na inozemnim tržištima. Upravo je Vegedor zbog njegovih osobenosti bio prepoznat kao tipičan začin bosanske kuhinje", podsjeća Korajlić.

Mašine i strojevi u dobrom stanju, već zaposleno 15 radnika


On ističe da je većina mašina i strojeva, u postrojenjima koja su kupili, u solidnom stanju, ali i da su neophodna servisna održavanja, kao i popravci na pogonima supa.

"Na pogonu Petita su potrebna veća investiciona ulaganja, kao i ulaganja u sortirnicu jaja. Pojedine investicije zbog kompleksnosti strojeva zahtijevaju detaljniju analizu i duži vremenski period poput tvornice stočne hrane. Posjedujemo HACCP i Halal standarde, međutim, kako bismo još više unaprijedili kvalitet i postigli najviše svjetske i evropske standarde, planirali smo dodatne investicije u područiju IFS-a (International Food Standard, op.a.)", objašnjava naš sagovornik.

Ono što nas je svakako interesovalo jesu upošljavanja radnika i planovi kada je riječ o ljudskim kapacitetima. Korajlić ističe da su u proteklom periodu već zaposlili 15 ljudi u pogonu za duboko zamrzavanje voća.

"U periodu koji je pred nama očekujemo probno pokretanje linija za proizvodnju kocki za juhu i supa, gdje planiramo dodatno privremeno zaposliti određeni broj radnika. Osim toga, planiramo razvoj programa čokolade, pokretanje novih konditorskih proizvoda i slanih krekera. Sve u svemu, kako se razvoj poslovanja bude odvijao, tako će ga pratiti i potrebe za novim radnicima", otkriva prvi čovjek kompanije AC Food.

Brend Tops: Cilj prvo mjesto na tržištu


Na pitanje šta se može očekivati od brenda Tops koji je firma AC Food nedavno također preuzela, naš sagovornik govori da Tops biskvit spada u red ponajboljih domaćih brendova u kategoriji biskvita te da je njihov cilj da u sljedećih 12 mjeseci izbiju na prvo mjesto na domaćem tržištu.

"Uvjereni smo da ćemo, prije svega, još boljim kvalitetom, inovacijama i dodatnim angažmanom uspjeti u našim planovima. Također, u okviru unapređenja proizvodnje i povećanja kapaciteta imamo u planu razvoj konditorskih proizvoda, kao i pokretanje programa čokolade. Želimo iskoristiti neke prednosti koje imamo, jer malo je poznato da ova tvornica jedina u regiji ima zaokružen tehnološki sistem proizvodnje čokolade od svježeg kakaovca do gotovog proizvoda", napominje Korajlić.

On kaže i da bivši radnici Agrokomerca na dolazak tako snažne domaće korporacije reagiraju pozitivno i s izraženom nadom da će u novoj kompaniji ostvariti veću sigurnost i kvalitetne uslove za rad i kontinuitet rada.

"S druge strane, pogoni Agrokomerca u Velikoj Kladuši su geografski posmatrano zapadnije od Zagreba. Tržište EU nam se nudi kao na dlanu. I ja se nadam da ćemo svi zajedno u Velikoj Kladuši, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini, zajedno s vlastima na svim nivoima, prepoznati potencijale ove kompanije u smislu razvoja ovog kraja, ali i razvoja cijele države. Mogu samo kazati da smo mi ovdje došli da ostanemo. Naše namjere su da pokrećemo proizvodnju i brendove te da na taj način damo svoj doprinos privrednom razvoju Krajine. Predugo je 'krajiški div' spavao, mi ga, evo upravo ovih dana, budimo iz sna", slikovito objašnjava za kraj naš sagovornik.
https://www.klix.ba/biznis/privreda/ac- ... /170617012
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5732
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostao/la admin » Uto vel 05, 2019 2:19 pm

BiH izvezla obuće za 750 miliona KM
Izvoz obuće iz Bosne i Hercegovine lani je iznosio oko 750 miliona maraka.

Ovo pokazuje da je obuća jedan od najvažnijih proizvoda u BiH i jedan od najjačih izvoznih aduta naše zemlje.
Izvoz obuće, kamašni i sličnih proizvoda i dijelova lani je iznosio 750.717.783 KM, piše BiznisInfo na osnovu podataka Vanjskotrgovinske komore BiH. To je za oko 45 miliona KM više nego godinu ranije.

Uvoz je lani iznosio 341.288.768 KM.

Najviše obuće izvozimo na razvijena evropska tržišta. Podsjetimo da se u velikom broju fabrika u BiH proizvodi obuća za poznate svjetske brendove.
U ove države smo lani izvezli najviše obuće:

Italija – 321.684.700 KM
Francuska – 73.465.724 KM
Njemačka – 73.199.265 KM
Austrija – 50.505.521 KM
Hrvatska – 45.801.981 KM
Slovenija – 41.791.611 KM
Slovačka – 41.285.165 KM
Mađarska – 39.217.769 KM
Holandija – 16.935.686 KM
Švedska – 10.768.039 KM
https://www.biznisinfo.ba/71810-2/
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5732
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

PrethodniSljedeće

Vrati se na: Genetička stuktura naroda ex YU i Balkana

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron