Pozitivni primjeri BH ekonomije

relevantne studije o genetičkoj strukturi stanovništva BH

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostao/la admin » Pet srp 21, 2017 7:15 am

windows7sevn.org Facebook Share
Dokaz da je i u BiH moguće uspjeti: U Livnu proizvode najbolji sir na Balkanu

Dva pehara za osvojeno prvo mjesto dvije godine zaredom na III i IV Balkan Chesse Festivalu u Beogradu svjedoče da se u Livnu, u Bosni i Hercegovini, proizvodi najbolji sir na Balkanu.

I nije samo to dokaz da se radom, trudom i zalaganjem može uspjeti i u Bosni i Hercegovini. Dokaza je puno. Bar kada je u pitanju Mljekara Orman smještena u selu Struba na oko sedam kilometara od Livna.

Mljekara je to koja je za dvije godine uspjela upetorostručiti broj zaposlenih, privući mlade ljude iz Sarajeva i drugih mjesta u Bosni i Hercegovini koji su došli raditi i živjeti upravo u Livnu.

To je i mljekara koja je sa dnevnom količinom prerade mlijeka od 2.000 litara zaokružila kapacitete do maksimuma, kao i uspjela tržištu ponuditi jedinstvene proizvode u Bosni i Hercegovini – livanjski tvrdi sir sa okusima paprike, bibera i limuna i začinskog bilja.

“Imamo 20 različitih vrsta proizvoda. Međutim, imamo šest različitih vrsta livanjskog tvrdog sira. Imamo klasični livanjski sir iz kojeg smo od prošle, odnosno unazad pretprošle godine razvili još novih, dodatnih pet artikala. Malo smo se poigrali sa različitim okusima i tehnologijama i tako smo razvili livanjski sir sa paprikom. Imamo, odnosno dobili smo i livanjski sir sa biberom i limunom, livanjski sir sa začinskim biljem i ono na što smo jako ponosni to je da smo razvili jedan novi proizvod – livanjski sir selection, sir koji je minimum šest mjeseci na zrenju za koji smo dobivali pohvale i nagrade na balkanskom Cheese Festivalu dvije godine zaredom. Imamo sada u planu, odnosno razvijamo reserve sir koji je minimum 12 mjeseci na zrenju. To će biti jedan od najboljih naših proizvoda”, kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) tehnolog Sead Čaušević, rukovodilac proizvodnje Mljekare Orman.
Specifično mlijeko za specifični sir

Čaušević navodi kako nije bilo jednostavno razviti tu tehnologiju. Zato su se morali uklopiti, odnosno, kako veli, pogoditi idealan odnos kako bi zadržali okus tradicionalnog livanjskog sira sa primjesama nekih novih aroma i dodatnih začina.

“Tako da smo to sve razvijali par mjeseci. Onda smo pustili na tržište i vidjeli da su kupci to dobro prihvatili tako da smo sada na te proizvode jako ponosni. Sve ih više i više radimo”, kaže Čaušević.

Livanjski tvrdi sir sa paprikom, biberom i limunom i začinskim biljem kao jedinstveni u Bosni i Hercegovini ima svoje ključne sastojke za koje u Mljekaro Orman ne žele otkrivati detalje, jer se radi o njihovoj originalnoj, tajnoj recepturi.

“Livanjski tvrdi sir sa okusom papirke u sebi ima oko deset vrsta paprike, a ovamo, kod livanjskog sira sa začinskim biljem ide različita mješavina začina, začinsko bilje. To je naša tajna, pa da ne otkrivamo”, ističe Sead Čaušević.

Naglašava da je maksimalni dnevni kapacitet oko 2000 litara mlijeka s tim da imaju oko 30 do 35 kooperanata sa prostora duvanjskog i livanjskog područja.

Mljekara Orman veoma brine o svojim kooperantima i otkupljuje im mlijeko po litri u iznosu oko 0,60 KM. No, veoma se brine i o kvaliteti mlijeka, tako da Mljekara Orman ne otkupljuje mlijeko od onih proizvođača koji nemaju laktofrize – rashladne bazene za mlijeko.

“Svakako imamo u planu proširenje kapaciteta mljekare jer sada kako smo počeli raditi izvoz prije svega za Crnu Goru, a sada ćemo izaći i na tržište Srbije i Makedonije to je nužno. S tim smo uvidjeli da ove trenutne potrebe ne mogu zadovoljavati tržište tako da već radimo na tome da uskoro proširimo kapacitete”, kaže Čaušević.

Puno je specifičnosti vezanih za livanjski tvrdi sir, od mlijeka do načina proizvodnje. Da bi se gotovi proizvod našao kod kupca nužno je da protekne minimalno više od dva do tri mjeseca od momenta preuzimanja mlijeka.

“To je specifično mlijeko sa Duvanjskog i Livanjskog polja. Zbog sudara mediteranske i kontinentalne klime su i same trave specifične, sama ispaša što daje svojstvo gotovom proizvodu. Međutim, mi ćemo se truditi, a ima ih sada, odnosno mogu se naći novi kooperanti za proširenje proizvodnje. To nije problem. Tako da to ćemo riješiti”, ističe Čaušević.
Minimalni proces zrenja od dva do tri mjeseca

Naglašava da je tako to jako specifična proizvodnja kada je u pitanju livanjski tvrdi sir. Mora se, navodi pratiti svaki tok proizvodnje od prijema i kontrole sirovine, ulaza sirovine, prerade mlijeka, te dalje kada se iz salamure prenesu u zrionu.

“Onda je ovdje, u zrioni, jedan od najbitnijih aspekat kada su u pitanju parametari zrenja. Svakako da treba da bude idealni uslovi u zrionici gdje mora biti do 80 posto vlažnosti i uz temperaturu od 12-13 stepeni konstantno. I to su sirevi koji su miimum od 60 do 90 dana na zrenju prije slanja na tržište”, naglašava Čaušević.

Na opaske da se za livanjski tvrdi sir često čuje kako je skup na tržištu, Čaušević navodi: “Kvalitet je najskuplji, ali sve što je kvalitetno je skupo na kraju.”

Upravo kvalitet im je osigurao da se nađu u ponudi najekskluzivnijih restorana i hotela diljem Bosne i Hercegovine.

“Imamo i to otvoreno tržište gdje pokrivamo ugostiteljske objekte sa našim sirevima. Pored velikih tržnih centara, a prisutni smo u svim centrima Bingo i Konzumima gdje se mogu pronaći naši proizvodi, radimo sa dosta ekskluzivnih restorana. Jer, imamo specifična pakiranja artikala i to je ljudima jako zanimljivo”, naglašava Čaušević.

Prije dvije godine, navodi Čaušević, su imali dva uposlenika, a sada ih ima deset, što je maksimum za taj prostor.

“S tim da imamo svakako u planu proširenje kapaciteta izgradnjom novog proizvodnog pogona. Naime, imamo u planu zapošljavanje još nekih 20 do 25 osoba koji bi pokrivali cijeli proces proizvodnje”, navodi Čaušević.
Zbog posla iz Sarajeva nije otišao u Njemačku nego u Livno

Upravo Čaušević mladi je tehnolog koji je glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, zamijenio Livnom, a ne Njemačkom, Švedskom i drugim državama gdje posljednjih godina najčešće odlaze mladi iz BiH i sa Balkana.

“Naravno da vidim svoju budućnost u BiH. Svakako tu sam i ja došao pošto nisam odavde. Došao sam prije dvije i po godine, živim tu. Zadovoljan sam. Tako da svakako se može uspjeti u BiH. Treba rada, volje, truda”, naglašava Čaušević.

Za mlade ljude u BiH ima jasnu poruku – da ne odustaju, da ganjaju svoje ciljeve, da se školuju, obrazuju.

“Škola nikada neće izdati, Kad tad doći će do izražaja znanje koje su usvojili. Možete ga poslije primijeniti. Imate primjer mene. Došao sam ovdje, usvojio sam neka nova znanja, stekao nova iskustva, tako da sada mogu reći da sam jako ponosan na ono što sam ostvario”, govori Čaušević.

Ističe, da i u narednom periodu u Mljekari Orman imaju u planu razne vrste inovacija jedinstvenih na tržištu Bosne i Hercegovine.

“Svakako da imamo u planu snowballs kuglice. To su kuglice sa različitim dodacima različitih začina od ljutih do slatkih verzija. To smo nešto pokušavali raditi, kao i različite vrste kajmaka uz dodatake gdje smo jako dobro prošli. Kada smo bili na sajmu imali smo sve pohvale što se tiče toga. Osvojili smo dosta glasova za tu inovaciju tako da čekamo to da proširujemo. Kada proširimo dalje pogone pa ćemo razvijati i to”, istakao je Čaušević.

Nakon što se u drugoj polovini naredne godine izgrade novi proizvodni pogoni Mljekare Orman planirano je da se otpočne i sa proizvodnjom ovčijeg sira.

(Izvor: Agencija Anadolija)
http://www.biznisinfo.ba/dokaz-da-je-u- ... a-balkanu/
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5256
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostao/la admin » Ned kol 06, 2017 10:57 am

BINGO TROSTRUKI ŠAMPION: Najveći privatni poslodavac, najveći trgovac i prvi (privatni) milijarder u državi!

S više od 7.000 zaposlenih radnika tuzlanska firma u vlasništvu Senada Džambića definitivno je zaposjela prvo mjesto u državi na listi najvećih privatnih poslodavaca, a ovu poziciju dulje od deset godina držao je holding ASA Prevent, Nijaza Hastora, piše Slobodna Bosna.

Kompanija Bingo svečano je otvorila svoju novu prodavnicu u Zenici u sklopu Tržnog centra Džananović, a riječ je o 186. prodavnici u sklopu lanca tuzlanskog trgovinskog preduzeća.Bingo je preuzeo Konzumov prodajni prostor od 3.500 kvadratnih metara i od 1. avgusta sve uposlenike Konzumove poslovnice pridodao svojoj velikoj porodici, koja sada broji više od 7.000 uposlenih radnika.Osim 45 uposlenika Konzuma, za potrebe ove trgovine Bingo je uposlio još dvanaest novih radnika, te u ovoj poslovnici od jučer radi ukupno 57 uposlenika.

S više od 7.000 zaposlenih radnika tuzlanska firma u vlasništvu Senada Džambića definitivno je zaposjela prvo mjesto u državi na listi najvećih privatnih poslodavaca, a ovu poziciju dulje od deset godina držao je holding ASA Prevent, Nijaza Hastora.

Presudan trenutak za razvoj Binga desio se potkraj 2014. godine, kada je Bingo odlučio preuzeti lanac prodavnica Interex francuskog Intermarchéa, sa 709 zaposlenih radnika. Do tada, Bingo je imao 132 poslovnica i 4200 zaposlenih radnika.Godinu dana nakon toga, 2015. godine, Bingo je preuzeo poslovnice slovenačkog Tuša u Bosni i Hercegovini, koje su dotada bile u vlasništvu slovenačkog biznismena Mirka Tuša.

Tuš je prije toga bio već zatvorio 20 svojih objekata u Bosni i Hercegovini zbog ekonomskih problema, a dugovao je, prema navodima, još 20 miliona konvertibilnih maraka dobavljačima. Bingo je preuzeo objekte Tuša u Istočnom Sarajevu, Mostaru, Ugljeviku, Sanskom Mostu, Prnjavoru i Tuzli, te se pozicionirao kao drugi najveći trgovački lanac u državi, odmah iza do jučer neprikosnovenog Konzuma Ivice Todorića.

S padom Todorićevog carstva, koje se naslućivalo još početkom 2016. godine, Bingo je dospio na prvo mjesto u sektoru maloprodaje, s uvjerljivo najviše prodajnih objekata velikog formata, brojem zaposlenih radnika i ostvarenim prometom koji će već ove godine najvjerovatnije premašiti milijardu KM. Bingo će biti drugi milijarder u državi, nakon Elektroprivrede BiH čiji je prihod, prvi put nakon rata, premašio milijardu KM.

Bingo ne otkupljuje samo robu od drugih proizvođača, nego i proizvodi te prodaje robu pod sopstvenim brendom “Bingo”. Tako se u Bingo prodavnicama mogu naći: Bingo mlijeko, Bingo premium (kafa), Lisnato tijesto Bingo, Bingo konzervirane ribe, Bingo ketchup, Bingo tjestenina i Bingo smrznuto povrće, navodi Slobodona Bosna.
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5256
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostao/la admin » Pon kol 28, 2017 7:30 am

Pogledajte koja kompanija zapošljava najviše ljudi u Bosni i Hercegovini

Dvije kompanije koje su najveći poslodavci u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku su ASA Prevent grupacija i firma Bingo, piše BiznisInfo.

Bingo je na kraju prošle godine, prema zvaničnim podacima, zapošljavao 5.605 radnika, što je za čak 1.140 više nego godinu ranije.

Prema nezvaničnim informacijama koje su nedavno objavili pojedini mediji, Bingo je u međuvremenu povećao broj zaposlenih na “više od 7 hiljada“, i time je “definitivno postao najveći privatni poslodavac u BiH”, odnosno prestigao je ASA Prevent grupaciju.

No, prema podacima koji su danas objavljeni, i ASA Prevent je u međuvremenu drastično povećao broj uposlenih i, prema svemu sudeći, i dalje zadržao prvu poziciju.

Naime, prema informaciji koju je danas objavila agencija Fena, a prenio Fokus, ASA Prevent grupacija u ovom trenutku zapošljava 7.120 uposlenika u 20 gradova širom BiH.

Broj zaposlenih u ovoj grupaciji je u proteklih manje od dvije godine povećan je za čak 56 posto.

– Samo Prevent kroz svoje članice ima 6.237 uposlenih, dok ASA Group u svojim poduzećima ima 883 zaposlenika. Ako pogledamo podatke u protekle dvije godine, Prevent je 2015. zapošljavao 4.566 uposlenika, a ASA 535 uposlenika, što znaći da je broj radnika u Grupaciji rastao za 56 posto, odnosno 2.554 novih uposlenika – ističu u ASA Prevent grupaciji.

I ASA Prevent grupacija i Bingo su u velikoj ekspanziji i konstantno upošljavaju nove radnike, i nema sumnje da će se tako nastaviti i u narednom periodu.
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5256
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostao/la admin » Čet ruj 14, 2017 12:54 pm


Bimal veći i od Zvijezde: Brčanski div pomjera granice!


Kompanija Bimal iz Brčkog, jedan od najvećih i najznačajnih proizvođača iz oblasti prehrambene industrije u BiH, nastavlja rasti i povećavati prihode.

Fabrika za proizvodnju ulja za šest mjeseci ove godine ostvarila je poslovne prihode od čak 105,4 miliona maraka, što je veliko povećanje u odnosu na 91,8 iz prvog polugodišta prošle godine.

U istom periodu Bimal je ostvario neto dobit od 5 miliona maraka, što je također povećanje u odnosu na 3,7 miliona iz lanjskog polugodišta.

Ovi rezultati predstavljaju nastavak rasta brčanske kompanije, koja je postala lider u BiH uprkos jakoj stranoj konkurenciji, a probija se i na sve više stranih tržišta.

Poređenja radi, najveći hrvatski proizvođač ulja, Zvijezda, za pola godine je imala prihod od 306 miliona kuna, odnosno oko 80 miliona KM.

Prema posljednjem izvještaju Agrokora, Zvijezda je za prvih sedam mjeseci ove godine ostvarila prihode od 370 miliona kuna (96 miliona KM), dakle i dalje ispod polugodišnjeg rezultata Bimala.
http://www.biznisinfo.ba/bimal-veci-od- ... a-granice/
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5256
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: Pozitivni primjeri BH ekonomije

PostPostao/la admin » Pet ruj 29, 2017 8:28 am

Remontni zavod Hadžići / Na projektu radilo pet firmi: Napravljen bh. ručni bacač

Tehničko-remontni zavod (TRZ) Hadžići izradio je prvi bh. ručni bacač RPG 7 MX2 kalibra 40 milimetara.

Ovaj proizvod je napravljen na osnovu odobrenja Vlade Federacije BiH i dokumenata i ovlaštenja kojima Zavod raspolaže.

U razvoju je učestovalo niz stručnjaka, ljudi koji su zaposleni u Remontnom zavodu i, eksterno, profesora i naših penzonisanih radnika u namjenskoj industriji, koji su van stroja sada, ali su se stavili na raspolaganje da pomognu Remontnom zavodu, kazao je za Fenu direktor Tehničko-remontnog zavoda iz Hadžića Meho Rekić.

Naglasio je da su nakon analiza tržišta došli do zaključka i donijeli odluku da je ručni raketni bacač proizvod koji može da se razvije u Zavodu, koji može da uspije i koji je tražen na tržištu.

"Učinili smo sve da to napravimo u kratkom roku i u vremenu od šest do osam mjeseci uspjeli smo razviti i izvršiti sva testriranja po NATO-ovim standarima, zajedno sa stručnjacima i ljudima koji se razumiju u ovu tehnologiju i napravili prototip, odnosno seriju spremnu za prodaju. Danas smo spremni da nastupamo na tržištu i u međuvremenu imamo puno upita, koji se odnose na prodaju naših proizvoda širom svijeta", istakao je Rekić.

Dodao je da je ovo proizvod za izvoz i da se ne radi se za bh. tržište, bar za sada. Za bh. tržište kupac mogu samo da budu Oružane snage, odnosno Ministarstvo odbrane BiH.

Kazao je da je u ovom projektu radilo pet firmi te da je želja bila da naprave kompatibilni proizvod koji mogu da rade i druge bh. fabrike namjenske industrije. Osim Tehničko-remontnog zavoda Hadžići uključena je bila i firma "Zrak", koja je radila optiku, te firme "Pretis", "Vitezit" i "Binas" koje će raditi granate za ovaj ručni bacač.

"To je pet fabrika koje će biti uključene u samo jedan proizvod, a svaka od fabrika ima određeni broj ljudi koji će se zaposliti u tom dijelu i to će činiti veliki broj, čak i 500 ljudi", istakao je.

Napomenuo je da Zavod ima podršku Vlade FBiH i resornog ministarstva te da će nakon potpisivanja prvih ugovora biti neprepoznatljiv u pozitivnom smislu.

"Ovdje će biti još veći broj zaposlenih, doći će do obnavljanja infrastrukture, pogona, stavljanja u funkciju svega onoga što znamo i umijemo, a naša snaga jeste u znanju naših ljud, inžinjera koji su ovdje dugo godina proveli radeći, od 1955. godine kada je Zavod osnovan", rekao je Rekić

Govoreći i proizvodnji na godišnjem nivou, naglašava da je planirano da se godišnje proizvede 10.000 ručnih bacača. Napominje da imaju kupce za ovu vrstu proizvoda te da se radi o inostranim kupcima, a da upita ima s raznih strana svijeta.

Remontni zavod Hadžići osim proizvedenog ručnog bacača, ima još jedan proizvod a to je padobran za osvjetljavajuće minobacačke mine 120, 80 i 60 milimetara.

"To smo razvili u kratkom roku, u mjesec dana smo i nabavili materijal, uradili razvoj i radili ispitivanje na poligonu fabrike 'Pretis', gdje je uspješno testiran i imamo taj proizvod", kazao je.

Govoreći o planovima Zavoda ističe je da je jedan od projekata razvoj AGL-a, a to je nitroglicerinska puška i mitraljez koji koristi municiju 40 milimetara koji proizvodi "Binas".

"Želimo da budemo kompatibilni s njima da oni proizvode municiju, a mi ćemo proizvoditi naoružanje i to će biti u narednom periodu. Dobili smo za to odobrenje Vlade FBiH i ući ćemo u iduću godinu s tim razvojem i mislim da ćemo iduće godine i završiti i početi proizvodnju te vrste naoružanja", kazao je Rekić.

https://www.radiosarajevo.ba/biznis/eko ... kti/276085
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5256
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

PrethodniSljedeće

Vrati se na: Genetika stanovništva BH

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost