ANALIZA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA Glomazni javni sektor vodi bh. ekonomiju ka potpunoj propasti

ANALIZA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA Glomazni javni sektor vodi bh. ekonomiju ka potpunoj propasti

PostPostao/la admin » Čet kol 20, 2015 7:24 pm

windows7sevn.org Facebook Share
O ekonomiji se u BiH piše rijetko, a i kad se piše, takvi članci ne pune naslovnice novina ili internetskih portala. Nedavno se povela žustra diskusija, pa čak i protesti povodom novog Zakona o radu

Piše: Isak NUHIĆ


Međutim, ni tada, kada je ta tema punila novinske stupce i kada se na svakom koraku diskutiralo o novom Zakonu, teško da smo mogli vidjeti ijednu detaljniju analizu - niti od sindikata, niti od vlade, a ni čak poslodavaca. Većina toga se svodila na puste fraze, politikantstvo, populizam i galamu. Ovdje želimo analizirati (možda najvažniji problem BiH) strukturu zaposlenih, poslovanje javnih (državnih) poduzeća te stope rasta BDP-a i vanjskog duga.


Na slici 1 vidimo kretanje ukupnog broja zaposlenih u BiH. Možemo primijetiti da je broj zaposlenih značajno pao od 2008. do 2010. Taj pad je uvjetovan recesijom koja je pogodila cijeli svijet, Europu pa time i BiH. U 2011. vidimo rast te ponovni pad sve do prošle godine. Što se promijenilo? U prvom redu, javne investicije u autoceste. Izgradnja autocesta u FBiH te RS povećala je broj zaposlenih te generirala ekonomski rast. Ali to nije jedini pokretač.
Broj zaposlenih konstantno raste i u javnom sektoru (u 2015. po duplo višoj stopi od rasta zaposlenih u privatnom sektoru).

Slika 1. Ukupan broj zaposlenih po godinama
Image


Na slici 2 možemo vidjeti kretanje broja zaposlenih u javnom sektoru i stope promjene u odnosu na prethodnu godinu, a na slici 3 kretanje broja zaposlenih u privatnom sektoru. Jasno je kako javni sektor značajno povećava broj zaposlenih od 2008. Dakle na vrhuncu krize javni sektor je 2009.g. dodao 5.000 novih poslova, a 2010.g. 4.000, dok je privatni gubio 20.000 2009., odnosno 17.000 zaposlenih 2010. Održivo?

Također po stopama rasta vidimo da javni sektor praktički ne posustaje u zapošljavanju (osim 2013.). I dok je prirodni priraštaj u BiH negativan (slika 5), država konstantno povećava broj nastavnog osoblja u školama. Da li je barem taj porast broja zaposlenih u školstvu rezultirao i većom kvalitetom? To je teško mjeriti, ali pokušao sam pogledati barem nekoliko indikatora:

1. Broj predanih zahtjeva za patente je 2010. – 56, 2011. – 43, 2012. – 2, 2013. – 7. Očajno. Za usporedbu, za Hrvatsku su te brojke: 257, 230, 217 i 230.
2. Broj znanstvenih i tehničkih članaka: jedini podaci koje sam mogao naći su oni Svjetske Banke za 2010. i 2011. godinu i iznose 68 i 54. Opet za usporedbu Hrvatska: 1.247 i 1.289.

Slika 2. Broj zaposlenih u javnom sektoru i godišnje promjene
Image

Slika 3. Broj zaposlenih u privatnom sektoru i godišnje promjene
Image

Slika 4. Prirodni priraštaj po godinama
Image


Usporedba broja zaposlenih ne otkriva cijelu sliku. Situacija je još složenija i opasnija kada pogledamo odnos kretanja prosječnih neto plaća u javnom i privatnom sektoru.
Na slici 5. vidimo upravo kretanje neto plaća u privatnom i javnom sektoru po godinama i procentualnu razliku
između istih.

Slika 5. Neto prosječne plaće privatnog i javnog sektora po godinama i razlika
Image


Ova razlika je vjerojatno najopasnija stvar za društvo. Razlika plaća privatnog i javnog sektora je konstantno iznad 30 %. Javni sektor u BiH je ogroman i jednostavno guši razvoj privatnog sektora. Plaće su veće u javnom sektoru te raste broj zaposlenih. Veće plaće će naravno privlačiti talente u javni sektor što ima i dodatnu otežavajuću okolnost, jer to privlači mlade ljude u javni sektor, politiku i stranke umjesto u privatni sektor i poduzetništvo.

I sad dolazimo do onog krucijalnog dijela. Broj poreznih konzumenata i poreznih platiša. Ako u porezne konzumente ubrojimo sve zaposlene u javnom sektoru, nezaposlene, umirovljenike i ostale, ali bez djece (dakle samo gledamo broj registriranih birača), a u porezne platiše zaposlene u privatnom sektoru dođemo do zastrašujuće brojke da 16 % stanovništva financira ostalih 84 %.

Slika 6. Porezni platiše vs. konzumenti
Image


Za to vrijeme BDP stagnira (slika 7.) dok vanjski dug raste po sve većim stopama (slika 8.).


Slika 7. Realni BDP (stope rasta)
Image

Slika 8. Vanjski dug kao % BDP-a i iznos za godišnje servisiranje duga kao % BDP-a
Image


Valjda je svima jasno (ili nekima nije) da je ovo stanje neodrživo. Apsolutno neodrživo. Ovo će dovesti do bankrota države što bi u slučaju BiH moglo dovesti do socijalnih nemira, novog buđenja nacionalnih nezadovoljstava, itd. Neophodno je da trenutne, ali i buduće vlasti u BiH (pa makar i primorane od strane međunarodne zajednice, MMF-a i EU) krenu s reformama i restrukturiranjem ekonomije. Zakon o radu je samo mali kotačić i apsolutno nedovoljan za iole ozbiljnije pozitivne pomake.


Da bismo dalje analizirali “snagu” države (pod državu ubrajam centralnu državu, entitete, kantone i općine) pogledajmo poslovanje poduzeća u vlasništvu države.

37 najvećih poduzeća u državnom vlasništvu u BiH zapošljava (podatak za 2014. godinu) 53.932 osobe (što je 10,3 % od ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru). U 2014. su imali 2.938.687.499,42 eura prihoda te raspolagali s 9.264.929.102,75 eura kapitala. Pogledajte moć s kojom država raspolaže. Država je daleko najveći “poduzetnik” i “kapitalist” u BiH.

Kako su poslovala državna poduzeća? Prosječna neto profitna marža iznosila je 4,71 %, a povrat na kapital (ROE) 1,33 %. Ove brojke su čak i pozitivno sklone javnim poduzećima jer su oni koji su poslovali s gubitkom izostavljeni (tj. njihova profit je stavljen na 0). Kad bi se zbrajali negativni rezultati ukupni rezultat bi bio još i gori. Za usporedbu prosječna neto profitna marža kompanija iz indeksa MSCI World iznosi 7,4 %, a ROE 11 %. Očito je da je poslovanje tih poduzeća očajno i da bi brojna valjalo privatizirati, a kod nekih i razmišljati o ukidanju.

Također ovdje je samo 37 najvećih. Brojna su druga komunalna i slična poduzeća koja posluju po kantonima i općinama. To bi ukupni rezultat još promijenilo. Također primijetite da su svi zaposleni u tim poduzećima svrstani u privatni sektor. Ako bismo ih svrstali u javni sektor (što bi kod brojnih poduzeća bilo i realnije jer ustvari bez poreznih subvencija ne bi preživjeli) omjer zaposlenih te omjer poreznih konzumenata i platiša bi se dodatno pogoršao. Jasno je da javna poduzeća već odavno služe svrsi čuvanja socijalnog mira te (u većoj mjeri) kupovini glasova. Međutim taj mir i ti glasovi uništavaju samo tkivo bosanskohercegovačkog društva te zadužuju buduće generacije.

Ovi podaci ukazuju na dvije Bosne i Hercegovine. Jednu, koja i u ovakvom okruženju stvara vrijednost i od koje svi živimo i drugu, onu u javnom sektoru, koja nemilice troši i koja uništava kapital. Podaci pokazuju da se ta divergencija ne smanjuje i to je izuzetno opasno. Zbog svega toga danas u BiH mladi i stari, žene i muškarci, obrazovani i neobrazovani – svi žele biti političari. Politika je jedino profitabilno zanimanje. Dugoročno ovakva politika trošenja dovodi do misalokacije resursa, tapkanja u mjestu, daljnjeg zaduženja, iseljavanja i nemira. Koliko god se socijalni nemiri mogu očekivati i s početkom pravih reformi (jer će brojne privilegirane skupine izgubiti prava), toliko će odgađanje reformi rezultirati većim nemirima koji se neće moći spriječiti jednostavnim populističkim spinovima.

Izvori:
Podaci o zaposlenima po djelatnostima i plaćama – Agencija za statistiku BiH (http://bhas.ba/)
Broj birača – https://www.izbori.ba/Default.aspx?Cate ... =3&Id=1497
Broj stanovnika – preliminarni rezultati popisa stanovništva 2013.
BDP i vanjski dug – Bilten CBBiH (2015.)
Podaci o broju znanstvenih članaka i aplikacija za patente – Svjetska Banka
Podaci o javnim poduzećima – razno (financijski izvještaji)

*Iz plaća privatnog sektora maknute su financijske usluge koje su značajni outlier gdje su prosječne plaće veće (ali broj zaposlenih mali). U plaće privatnog sektora su uvrštene djelatnosti distribucije električnom energijom, vodom i plinom koji također imaju prosječno veće plaće (iako bi ih možda trebalo izbaciti jer su državni monopoli).
https://depo.ba/clanak/135465/glomazni- ... ostalih-84
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5710
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: ANALIZA/ ALARMANTNI PODACI O ODNOSU JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA Glomazni javni sektor vodi bh. ekonomiju ka potpunoj propasti: 16% građana izdržava ostalih 84%!

PostPostao/la Smail Aga Cengic » Pon kol 24, 2015 8:41 am

Ovo je strasno, u ovo se odlicno uklapa prica o bogatom penzioneru, Covicevom puncu.
“Buncaju ljudi i postaju umorni od života kad nemaju pred sobom neki cilj prema kome bi upravili svaki svoj napor i svaku svoju misao.” Marko Aurelije
Avatar korisnika
Smail Aga Cengic
 
Postovi: 790
Pridružen: Sub kol 23, 2014 11:39 pm
Lokacija: U carevoj bašči

Re: ANALIZA/ ALARMANTNI PODACI O ODNOSU JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA Glomazni javni sektor vodi bh. ekonomiju ka potpunoj propasti: 16% građana izdržava ostalih 84%!

PostPostao/la admin » Sri ruj 16, 2015 2:59 pm

U Njemačkoj tek 10 posto ljudi na “državnoj sisi”, u Singapuru 6, a u BiH skoro 30 posto!

Priča o reformskim procesima, ekonomskom procvatu i desetinama tisuća novih radnih mjesta čini se postaje novi predizborni trik naših političara koji se vode onom “ne može narod toliko tražiti koliko mi možemo obećati”. Dok dobiti posao za obične građane sve više prerasta u urbanu legendu – svatko je za njega čuo, ali ga nitko nije vidio, “državne jasle” i dalje cvjetaju. Tako trenutačno u našoj zemlji na državnom, entitetskim, županijskim te lokalnim upravama i Brčko Distriktu zaposleno oko 185.000 ljudi ili gotovo svaki treći zaposleni građanin. Ilustracije radi, u Njemačkoj tek 10 posto stanovništva radi u državnoj službi dok gospodarsko čudo Azije, Singapur, koji ima oko 4,6 milijuna stanovništva, ima tek 6,3 posto zaposlenih u javnim poslovima. Možda bi Nijemci i Singapurci trebali učiti od nas.

Poražavajući podaci

Ne treba posebno naglašavati, kako je posao u državnoj službi jedino moguće dobiti ako ste odani član vladajućih stranaka, prijatelj ili rodbina s političkim liderima. Tu se nikada nije niti će se u bližoj budućnosti pitati za kompetenciju, stručnost, obrazovanje. Po samoj brojnosti naša administracija mogla bi bez problema opsluživati jednu Indiju ili Kinu, a ne zemlju od nepunih četiri milijuna stanovnika. Ali, zato u BiH postoje funkcije koje ne poznaje bilo kakav politički sustav, dakle niti demokracija, monarhija, diktatura, itd., a to je “referent za posluživanje napitaka”.
Ako bi dalje uspoređivali brojke, brojem državnih službenika pariramo jednoj Švedskoj čija država zapošljava 33 posto radnog stanovništva, kao i Danska i Norveška. Međutim, valjda je svima jasno kako je standard ovih zemalja nešto čemu se BiH neće približiti idućih 1000 godina. Naša zemlja ima deset posto više činovnika po glavi stanovnika od Ruske Federacije, upola više od SAD-a i barem tri puta više od Japana,…

Zemlja koja tone

Sve to dovodi nas u tragikomičnu situaciju da u godini u kojoj nema tranše MMF-a u Federaciji, mirovine kasne, obespravljeni radnici i poljoprivrednici su svakodnevno na cestama, u Proračunu FBiH rapidno rastu izdavanja za plaće u javnoj upravi u istom onom proračunu za koji će se morati možda i kod komercijalnih banaka zaduživati oko 200 milijuna maraka kako bi se “zakrpao”. Ilustracije radi, izdvajanja za plaće zaposlenih u Vladi Federacije za 2015. godinu veća su za oko milijun maraka u odnosu na godinu ranije (za ovu stavku je u 2014. izdvojeno 3,47 milijuna maraka, dok je za 2015. planirano da se izdvoji 4,49 milijuna maraka). I tako godine se redaju, broj zaposlenih na “državnim jaslama” raste, u privatnom sektoru pada, ljudi masovno iseljavaju kao da je u BiH ratno stanje, ekonomija tone… I kada se u rijetkim trenutcima dogodi da se obespravljeni narod digne na noge i usprotivi, onda se političke elite utrkuju tko će ga prije etiketirati kao kriminalce, huligane i što već ne. I naravno, sve je to, ovisno iz kojeg se kuta gleda, udar na Hrvate, Bošnjake ili Srbe od znanih i neznanih neprijatelja iznutra i izvana. (TIP/Dnevni list/Piše: Dragan Bradvica)

Pročitaj više na: http://tuzla.danas.info/2015/09/15/drza ... -30-posto/
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5710
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna

Re: ANALIZA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA Glomazni javni sektor vodi bh. ekonomiju ka potpunoj propasti

PostPostao/la admin » Čet sij 14, 2016 8:59 am

Glomazna bh. administracija: Samo u institucijama BiH zaposleno 12.687 osoba

Prema podacima kojim raspolaže Vijeće ministara BiH samo u državnim institucijama zaposleno je ukupno 22.412 osoba. Od toga, putem jedinstvenog računa trezora, isplaćuju se 9725 plaća pripadnicima Oružanih snaga BiH i 12.687 plaća zaposlenicima bh. institucija, saznaje Klix.ba.

Agencija za državnu službu BiH vodi statističke podatke samo o zaposlenicima koji imaju status državnog službenika u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

Prema podacima Agencije za državnu službu koji su prikupljeni "ručno", u BiH je 30. juna 2015. godine bilo zaposleno 3.855 državnih službenika. Od toga najviše je viših stručnih saradnika (1.024) i stručnih savjetnika (1.021). Odmah iza njih nalaze se stručni saradnici (846), šefovi unutrašnjih organizacionih jedinica (673), pomoćnici ministara i direktora (216), sekretari sa posebnim zadatkom (54) i sekretari (21).

Ipak, pored državnih službenika, u institucijama BiH zaposleni su zaposlenici sa srednjom stručnom spremom, imenovane osobe u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima BiH, policijski službenici, profesionalne vojne osobe u Ministarstvu odbrane BiH, te zaposlenici u institucijama koje su izuzete od primjene Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, poput Ureda ombudsmena za ljudska prava BiH, Tužilaštva BiH, Suda BiH, Ustavnog suda BiH, Ureda za reviziju poslovanja institucija BiH, Regulatorne agencije za komunikacije i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.

Ispred Vijeća ministara BiH Ministarstvo finansija i trezora BiH obračunava i isplaćuje plaće svim zaposlenicima, bez obzira na njihov status.

Iz Vijeća ministara BiH potvrđeno nam je da se putem jedinstvenog računa trezora isplaćuje plaća za 22.412 zaposlenika. I to 9725 plaća pripadnicima Oružanih snaga BiH i 12.687 plaća zaposlenicima bh. institucija zaključeno sa krajem 2015. godine.

Blizu 64 posto domaćeg bruto proizvoda godišnje se troši na finansiranje glomaznog javnog sektora koji se sastoji od jedne državne, dvije entiteske i deset kantonalnih vlada, od kojih svaka ima svoje organe zakonodavne vlasti, odnosno parlamente i skupštine.S pravom se može reći da je "državni pokret za birokratiju" postao rak koji razara cijeli ekonomski sistem BiH.

Svaki drugi građanin BiH koji je više od dva desetljeća suočen s nesigurnim političkim okruženjem, nezaposlenošću i uništenom ekonomijom, državu i dalje smatra idealnim poslodavacem. Ipak, većina njih je stava da se u državnim institucijama mogu zaposliti jedino stranačkom ili rodbinskom vezom.

Država je do sada stalnim gomilanjem administracije koja je postala sinonim za zapošljavanje porodica zvaničnika davala povoda građanima BiH da idealnim poslodavcima smatraju državne institucije, a ne privatne subjekte.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/glomazna ... /160113030
ne zna primitivizam šta je minimalizam

Slika
Avatar korisnika
admin
Site Admin
 
Postovi: 5710
Pridružen: Sub pro 29, 2012 2:09 pm
Lokacija: Tuzla, Bosna


Vrati se na: Ekonomija BH

Tko je online

Google [Bot] pregledava forum i 1 gost